English
Sustavi kvalitete i sigurnosti hrane

nazad na sustave za kvalitetu i sigurnost hrane

HACCP

HACCP

HACCP je alat koji pomaže proizvođačima hrane prilikom identifikacije, procjene i kontrole opasnosti koje mogu biti vezane za određeni proizvod ili cijelu proizvodnu liniju.  Nastao je na temelju razvojnog programa sigurnosti hrane za astronaute prije skoro 40 godina u Pillsburyu, SAD. Program za astronaute bio je usredotočen na sprečavanje nastajanja opasnosti koje su mogle uzrokovati bolesti prenosive hranom i to na temelju znanstveno utemeljenih spoznaja te preventivnih kontrola u svrhu ranog uklanjanja eventualno nastalih nepravilnosti. Nakon tog pilot -projekta nacionalne američke svemirske agencije NASA-e ništa nije više bilo isto u sustavu sigurnosti hrane. HACCP je postao općeprihvaćeni standard za sve ozbiljne poslovne subjekte koji se bave proizvodnjom hrane diljem svijeta te potvrđen od strane Nacionalne akademije znanosti SAD-a, Komisije Codex Alimentarius (uspostavlja međunarodne norme glede hrane) i Nacionalnog savjetodavnog vijeća o mikrobiološkim kriterijima za hranu SAD-a. U današnje vrijeme postoje inačice HACCP-a širom svijeta, a posebno u SAD-u, koje reguliraju pravila poslovanja unutar grana prehrambene industrije.
Slijedom toga pokazalo se da proizvođači hrane više neće moći djelovati u sustavu proizvodnje i plasiranja proizvoda na svjetsko i domaće tržište ukoliko ne budu posjedovali ovaj općeprihvaćeni standard u onoj mjeri koja se od njih očekuje. Nije nužno da HACCP sustav bude isti za proizvođače hrane, trgovce hranom ili subjekte koji poslužuju hranu. U brojnim slučajevima, a osobito u poslovanju s hranom onih subjekata koji ne proizvode hranu, opasnosti mogu biti kontrolirane kroz provedbe preduvjetnih zahtjeva, premda bi poslovni subjekti trebali poduzimati mjere analize opasnosti kako bi odredili postoje li nekakve kritične kontrolne točke (CCPs) u njihovom poslovanju.

HACCP obuhvaća 7 principa ili načela:

  • Analiza opasnosti.  Označava moguće opasnosti povezane s hranom kao i načine kojima su ove opasnosti identificirane. Opasnosti mogu biti biološke (djelovanje mikroorganizama), kemijske (toksini) ili fizikalne (komadi metala, krhotine stakla itd.)
  • Određivanje kritičnih kontrolnih točaka. U proizvodnom procesu postoje točke od polazne sirovine, kroz proizvodni proces, pa sve do faze isporuke krajnjem kupcu pri kojima se moguća opasnost može kontrolirati odnosno eliminirati. Primjeri takvih kontrolnih točaka su npr. kuhanje, hlađenje, pakiranje i detekcija metala.
  • Uspostavljanje zaštitnih mjera s kritičnim granicama za svaku kontrolnu točku. Npr. za kuhanu hranu kao kritičnu točku može se uspostaviti minimalna temperatura kuhanja i vrijeme potrebno za eliminaciju štetnih mikroorganizama, ovisno o vrsti mikroorganizama i zahtjevima struke u tom pogledu.
  • Uspostavljanje postupaka praćenja kritičnih kontrolnih točaka. Te postupke mogu sačinjavati npr. (prilikom kuhanja) određivanje načina i osobe koja bi trebala pratiti temperaturu kuhanja. (jačanje sustava odgovornosti)
  • Uspostavljanje korektivnih radnji koje trebaju biti poduzete kada je praćenje pokazalo da kritične točke nisu osigurane na adekvatan način. Npr., ponovna obrada ili odlaganje hrane ako nije uspostavljena zadana minimalna temperatura.
  • Uspostavljanje postupaka kojim se potvrđuje da sustav ispravno funkcionira. Postupci kojima potvrđujemo korektnost metode. Npr., vrijeme ispitivanja rada uređaja i instaliranje mjerača temperature sa povratnom spregom koji zapisuje podatke koji potvrđuju da uređaj za kuhanje ispravno funkcionira..
  • Uspostavljanje učinkovitog vođenja evidencije prema dokumentima HACCP sustava. Ovaj korak uključuje uspostavu zapisa o opasnosti i metodama za njihovu kontrolu, praćenje sigurnosnih zahtjeva i poduzete radnje kako bi se ispravili mogući nastali problemi. Svaki od ovih principa mora biti temeljen na pouzdanim znanstvenim tvrdnjama, npr. na temelju objavljenih pravovremenih mikrobioloških studija ili  činjenice o temperaturnim čimbenicima neophodnim za kontroliranje patogena prenosivih hranom.

 

Više o HACCP sustavu pročitajte na ovim linkovima:
Primjena 7 načela HACCP sustava
Prof. dr. sc. Nada Vahčić: HACCP sustav


Zakonska osnova

1) Zakon o hrani (NN 46/07)
Članak 51.: Subjekti u poslovanju s hranom moraju uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih uvjeta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane, osim na razini primarne proizvodnje i pripadajućih djelatnosti, u svakom objektu pod njihovom kontrolom, provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog u skladu s načelima sustava HACCP-a.

2) Pravilnik o higijeni hrane (NN 99/07, 27/08)
Članak 5.: Subjekti u poslovanju s hranom uspostavljaju, provode i održavaju trajni postupak odnosno postupke temeljene na načelima sustava HACCP-a

3) Pravilnik o higijeni hrane životinjskog podrijetla (NN 99/07)

4) Pravilnik o provedbi obvezatnih mjera u odobrenim objektima radi smanjenja mikrobioloških i drugih onečišćenja mesa, mesnih proizvoda i ostalih proizvoda životinjskoga podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (NN 74/97, 5/07)

Više o uvjetima koje trebaju ispunjavati subjekti u poslovanju s hranom pogledajte na prezentacijama predstavnika nadležnih ministarstava sa 4. regionalnog seminara o HACCP sustavu u organizaciji Hrvatske agencije za hranu:

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja:
HIGIJENSKI PAKET I KATEGORIZACIJA ODOBRENIH OBJEKATA (pdf 0.2 MB)

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi: :
PROPISI O HIGIJENI HRANE (pdf 1.1 MB)

**obzirom na moguće promjene zakonske osnove, najnovije zakone i propise vezane za hranu i sigurnost hrane pročitajte na http://hah.hr/zakonska.php

 


HACCP kao potreba
HACCP kao potreba u prehrambenoj industriji dodatni je poticaj za rastući trend u međunarodnoj trgovini koji teži izjednačavanju standarda za prehrambene proizvode diljem svijeta.
Prednosti
HACCP nudi brojne prednosti kada je implementiran, a najznačajnije su:

  • usredotočuje se na identificiranje i sprečavanje opasnosti koji prijete od kontaminirane hrane
  • temelji se na znanosti
  • omogućuje  efikasniji i učinkovitiji državni nadzor,  jer vođenje evidencije omogućuje inspektorima da dobiju uvid o tome koliko dobro tvrtka udovoljava zahtjevima i propisima glede sigurnosti hrane kroz određeni period. Slijedom toga moguće je vidjeti i poštivanje propisa za bilo koji dan proizvodnje
  • postavlja odgovornosti nužne za sigurnost hrane što pogoduje proizvođačima i distributerima hrane   
  • uključuje sustav sljedivosti
  • pomaže subjektima u poslovanju s hranom da budu konkurentniji na svjetskom tržištu
  • uklanja barijere prema međunarodnoj trgovini

Korisni linkovi

http://www.kvaliteta.net/hrana/
http://www.hrvatski-izvoznici.hr/?FlashID=13270&LanguageID=-1
http://www.food.gov.uk/safereating/
http://www.blackwellpublishing.com/microsafefood/page.asp?page=links  –
http://www.haccp-assistent.de
http://en.wikipedia.org/wiki/HACCP
http://edis.ifas.ufl.edu/FS122
http://www.who.int/foodsafety/fs_management/haccp/en/
http://www.inspection.gc.ca/english/fssa/polstrat/haccp/modele.shtml
http://www.haccpalliance.org/alliance/haccpmodels.html
http://www.fsis.usda.gov/OPPDE/nis/outreach/models/HACCP-10.pdf
http://www.nzfsa.govt.nz/animalproducts/meat/meatman/haccp/meat/index.htm
http://www.nzfsa.govt.nz/animalproducts/haccp/index.htm

nazad na sustave za kvalitetu i sigurnost hrane