Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, 7. travnja,obilježavamo središnjom temom: TRANSMISIVNE BOLESTI sloganom: MALA BIĆA, VELIKA PRIJETNJA.

Prema objavljenim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), transmisivne, odnosno vektorski prenosive bolesti (eng. vector-borne diseases),neovisno o tome jesu li virusne, bakterijske ili parazitarne, utvrđene su u više od 100 zemalja svijeta. Procijenjeno je da uzrokuju preko milijun smrtnih slučajeva godišnje, a s udjelom od 17 % u ukupnoj globalnoj raspodjeli infektivnih bolesti i danas predstavljaju veliki javnozdravstveni problem.

Vektori ili prenositelji transmisivnih zaraznih bolesti su organizmi koji prenose patogene i parazite s inficirane osobe ili životinje na drugu osobu. Prema zoologijskoj sistematici, vektori su pripadnici člankonožaca (Arthropoda) iz razreda paučnjaka (Arachnida) i kukaca (Insecta). Vektorsku ulogu ostvaruju načinom života kao hematofagniektoparaziti koji sisaju krv domaćina i tako uzrokuju prijenos i pojavu vrlo ozbiljnih, čak i smrtonosnih bolesti. Najsmrtonosnija među njima je malarija, od koje je u svijetu tijekom 2010. godine umrlo 660.000 osoba, većinom u Africi i uglavnom djeca. Najbržu rastuću stopu pobola među svim transmisivnim bolestima danas ima dengahemoragijska groznica, čija je incidencija narasla za gotovo trideset puta u posljednjih pedeset godina.

Ovisno o vrsti transmisivne bolesti, vektori prenose uzročnike bolesti koji pripadaju: virusima, bakterijama, praživotinjama, metiljima i oblićima.

Uzročnik Dengahemoragijske groznice je RNA virus Dengačiji su vektori egipatski komarac (Aedesa egypti) i azijski tigrasti komarac (Aedesa lbopictus), prisutan u Hrvatskoj od 2004. godine.

Žutu groznicu uzrokuje virus iz roda Flaviviridae, a vektor je komarac iz roda Aedes, prisutan isključivo u zemljama tropskog pojasa.

Virusi iz roda Nairouzrokuju krimsko-kongoansku hemoragijsku groznicu, a ugrizom ih prenosi krpelj. Rezervoari ove bolesti zaražena su goveda, ovce i koze.

Lajmskaborelioza je bolest čijeg uzročnika, bakteriju Borrelia burgdorferi ugrizom na čovjeka ili životinju prenosi krpelj.

Malarija je uzrokovan krvnim parazitom, praživotinjom iz roda Plasmodium, čiji su vektor komarci iz roda Anopheles. Danas je najčešći uzrok smrtnosti osoba koje putuju u tropska i suptropska područja, čak ako se tamo i kraće zadržavaju.

Lišmanioza je infektivna bolest koju uzrokuje parazit, praživotinja – bičaš Leishmania infantum. Vektor je papatač ili nevid, komarcimasličan hematofagni kukac iz reda dvokrilaca (Diptera). Bolest je prisutna u mediteranskim zemljama (Grčka, Italija, Španjolska), a u Hrvatskoj je zabilježena u Dalmaciji.

Bolest spavanja ili afrička tripanosomijaza je infektivna bolest u tropskim područjima Afrike koju kod ljudi i životinja uzrokuje parazit, bičaš Trypanosma brucei. Vektor je također kukac iz reda dvokrilaca, ce-ce muha iz roda Glossina.

Chagasova bolest ili američka tripanosomijaza je bolest koju uzrokuje parazit, bičaš Trypanosma cruzi. Vektori u prijenosu uzročnika su stjenice, kukci iz reda raznokrilaca (Heteroptera).

Shistosomijaza je bolest uzrokovana pripadnicima metilja (Trematoda) iz roda Shistosoma. Ličinke metilja razvijaju se u puževima toplih tropskih voda te lako mogu invadirati čovjeka dok boravi u onečiščenoj vodi.

Filarijaza je tropska infektivna bolest koju uzrokuju oblići (Nematoda) iz reda Filariidae, poznatiji pod nazivom krvne gliste.

Navedene bolesti učestale su u tropskim i suptropskim područjima, kao i na svim mjestima gdje je stanovništvo suočeno s nedostatkom zdravstveno ispravne vode ili neprikladnim sanitacijskim sustavom. Globalizacija trgovine i putovanja, uz okolišne izazove poput klimatskih promjena i urbanizacije, snažno utječu na pojavnost transmisivnih bolesti u područjima gdje su do nedavno bile gotovo nepoznate. Klimatske promjene utječu neposredno na ljudsko zdravlje zbog izraženih varijabilnosti obilježja klime i sve učestalijeg pojavljivanja ekstremnih meteoroloških pojava. Indirektni utjecaj je pomicanje horizontalne i vertikalne granice rasprostranjenosti, kako uzročnika, tako i vektora, te njihovo pojavljivanje u područjima svijeta gdje prethodno nisu obitavali. Primjerice, u Portugalu je modelom utvrđeno da će značajke klime u budućnosti biti manje pogodne za pojavnost lajmskeborelioze u južnom, a više pogodne u središnjim i južnim područjima Portugala.

Kontrola i suzbijanje organizama koji su vektori uzročnika transmisivnih zaraznih bolesti praktična je i učinkovita mjera, čiji potencijal još nije iskorišten u potpunosti.

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za zaštitu od kontakta s vektorima i izbjegavanja obolijevanja od transmisivnih zaraznih bolesti su:

• pri planiranju putovanja ili boravka u tropskim i suptropskim krajevima svijeta, preventivno se cijepiti i uzimati propisane lijekove prije, tijekom i nakon boravka
• postaviti zaštitne mreže na vanjskim prozorima i vratima radi sprječavanja ulaska kukaca u prostore za boravak
• nositi odjeću svijetlih boja;majice i košulje dugih rukava i duge hlače
• koristiti repelente za odbijanje kukaca
• spavati na ležaju koji je natkriven gustom zaštitnom mrežom
• ukloniti sve predmete, primjerice: odbačene stare gume, bačve, kante, u kojima dulje stoji voda jer su pogodna mjesta za razmnožavanje komaraca

U pisanju ovoga članka korišteni su izvori, dostupni u engleskom jeziku na internetskoj stranici Svjetske zdravstvene organizacije: www.who.int/campaigns/world-health-day/2014/en/

ZNANSTVENI ODBOR

ZA ZDRAVLJE I DOBROBIT ŽIVOTINJA