U susret Svjetskom danu zdravlja, u Osijeku je 06. travnja 2018. održan Okrugli stol „Kako prehrana utječe na zdravlje?“ u organizaciji Hrvatske agencije za hranu.
Tom prilikom predstavljeni su i rezultati istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije. Naime, HAH je provela prvo nacionalno istraživanje (2011-2012.) koje je imalo za cilj prikupiti podatke o prehrambenim navikama odrasle populacije u dobi od 18. do 64. godine. Kvalitetu prikupljenih podataka prepoznala je i EFSA, te je 2017. godine otkupila podatke od HAH-a kako bi upotpunila Comprehensive European Food Consumption Database podacima iz Hrvatske. Zbog ugovora s EFSA-om, podaci do sada nisu mogli biti objavljeni u cijelosti, što je ove godine postalo moguće. S obzirom kako konzumacija hrane ima direktan utjecaj na zdravlje, ovom prilikom objavljeni su i rezultati istraživanja.
Na Okruglom stolu sudjelovalo je pet predavača, a predavanja je popratilo 100-tinjak sudionika uključujući predstavnike nacionalnih laboratorija, akademske zajednice, proizvođača i potrošača.
Prvo predavanje održala je dr. sc. Darja Sokolić iz Hrvatske agencije za hranu pod nazivom „Što jedemo?“ gdje je po prvi puta, u cijelosti predstavila rezultate prvog Nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije (NIPNOP). Dr. Sokolić pojasnila je što sve utječe na prehrambene navike, metodologiju istraživanja baziranu na preporukama Europske agencije za sigurnost hrane i ključne rezultate istraživanja. Isto tako, naglasila je višestruki značaj i korist dobivenih podataka, koji će se osim za procjenu rizika porijeklom iz hrane, koristiti i za procjenu zdravstvenog stanja nacije, poslužiti kao osnova za nacionalne smjernice za pravilnu prehranu odrasle populacije te biti od koristi, kako nutricionistima, epidemiolozima, nadležnim tijelima, tako i široj akademskoj zajednici i svim zainteresiranim pojedincima.
S obzirom da hrana ima direktan učinak na zdravlje, koji može biti pozitivan i negativan, ovisno o količini i odabiru namirnica, doc. dr. sc. Irena Keser s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu održala je predavanje „Prehrana u službi očuvanja zdravlja“ gdje se bazirala na pozitivnom utjecaju hrane na zdravlje i preporukama za pravilnu prehranu. Pojasnila je kako se odabirom namirnica može utjecati na prevenciju pojedinih bolesti te kako se hraniti kada se određena bolest već pojavila.
Negativan utjecaj prehrambenih navika na zdravlje kao i dodatne socio-ekonomske, te okolišne čimbenike prikazala je prof. dr. sc. Maja Miškulin s Medicinskog fakulteta u Osijeku, kroz predavanje „Prehrana i društvene nejednakosti“. Zaključila je kako promicanje uravnotežene prehrane na širokoj populacijskoj razini predstavlja prioritetnu aktivnost usmjerenu ka sprječavanju i suzbijanju pojavnosti kroničnih nezaraznih bolesti.
Kako podatke o prehrambenim navikama koristimo u HAH-u, u svrhu procjene rizika, pokazao je Leonard Matijević, mag. nutr. iz HAH-a u predavanju pod nazivom „Kako procjenjujemo rizik od kontaminanata porijeklom iz hrane? Studija slučaja: patulin u sokovima od jabuka“, gdje je predstavio sva 4 koraka u procjeni rizika, s naglaskom na treći korak u kojem se podaci o prehrambenim navikama stavljaju u odnos s količinama prisutnih kontaminanata, kako bi se procijenila izloženost i u konačnici procijenila opasnost.
Kako je u konačnici glavni cilj ovakvih istraživanja i procjena zaštita potrošača, važno je bilo čuti i koji su njihovi stavovi i potrebe kada govorimo o hrani, stoga je u zadnjem predavanju Tanja Popović-Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača, održala predavanje pod nazivom „Potrošači na tržištu prehrambenih proizvoda – pasivni promatrači ili aktivni pokretači promjena?“, gdje je zaključila kako je njihov interes sve veći za odabir namirnica u cilju poboljšanja prehrambenih navika, te u tom smislu imaju potrebu za relevantnim izvorom informacija.
Preuzmite prezentacije
dr. sc. Darja Sokolić „Što jedemo?“
doc. dr. sc. Irena Keser „Prehrana u službi očuvanja zdravlja“
prof. dr. sc. Maja Miškulin „Prehrana i društvene nejednakosti“
Leonard Matijević, mag. nutr. „Kako procjenjujemo rizik od kontaminanata porijeklom iz hrane? Studija slučaja: patulin u sokovima od jabuka“
Tanja Popović-Filipović „Potrošači na tržištu prehrambenih proizvoda – pasivni promatrači ili aktivni pokretači promjena?“
