Q groznica je bolest koja se, kako joj i samo ime govori, u prvom redu manifestira naglom pojavom groznice – povišena tjelesna temperatura (najčešće do 40° C), popraćene sa općom slabošću organizma, znojenjem, jakom glavoboljom, boli u mišićima i grudima, osjećajem zimice, kašljem i mučninom.
Bolest je svrstana u skupinu zoonoza a to znači da se uzročnik bolesti  prenosi sa životinja na ljude. Uzročnik bolesti, koji je svrstan u skupinu rikecija, zove se Coxiella burnetii .

Jedna od važnijih značajki ove bolesti je ta da se širi zrakom, odnosno da do nastanka bolesti najčešće dolazi zbog udisanja zraka koji sadrži mikroorganizme porijeklom iz osušenih  tkiva i izlučevina. Čovjek se može zaraziti i putem konzumacije zaražene hrane ali su takvi oblici zaraze ljudi relativno rijetki.
Zaražene ovce, koze i goveda su glavni izvori zaraze za ljude, a kod njih bolest ima inaparentan (gotovo neprimjetan) tijek koji se ipak može očitovati pobačajem što je osobito važno budući da se C. Burnetii  nalazi u tkivu posteljice odnosno plodnoj vodi, tako da nakon pobačaja lako dolazi do stvaranja zaraženog materijala. Izlučevine zaraženih životinja poput mlijeka, urina, fecesa također mogu biti izvor zaraze pogotovo kada se osuše i pomiješaju sa prašinom tvoreći zarazni materijal koji se lako prenosi zrakom.
Konzumiranje nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda predstavlja moguću opasnost po zdravlje budući da se čovjek može, iako rijetko, zaraziti i na takav način.

Bolesti su najviše izložene osobe u neposrednoj blizini zaraženih životinja, posebice veterinari, ovčari, radnici u mljekarama i objektima za klaoničku obradu životinja. Međutim, zaraženi materijal se može prenositi i na velike udaljenosti putem zraka i vjetra (čak i nekoliko kilometara) čemu pridonosi i bitna značajka C. Burnetii – njena otpornost na nepovoljne uvjete poput povišene temperature, suhog okoliša, izloženosti određenim dezinfekcijskim sredstvima i dr. (uzročnik može stvarati spore).

U ljudi se bolest klinički manifestira u širokom rasponu od asimptomatskih infekcija do, po život opasnog endokarditisa. Bolest može imati akutni i kronični oblik. Dobri anamnestički podaci uvelike olakšavaju dijagnostiku, a pažljiva ocjena epidemioloških podataka uz serološke testove dovode do postavljanja konačne dijagnoze.
Bolesne se osobe i bez liječenja mogu oporaviti za nekoliko mjeseci ali uz upotrebu ciljanih antibiotika uvelike se skraćuje tijek bolesti.
U Republici Hrvatskoj je Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2011. godini određeno provođenje dijagnostičkih pretraga u svrhu otkrivanja ove bolesti. Navedenom naredbom je propisano sljedeće:

• 1) Radi otkrivanja Q-groznice, svaki pobačaj krave, ovce i koze mora biti prijavljen veterinaru. Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na Q-groznicu.
• 2) Zabranjeno je držanje ovaca i koza u dvorištima farmi muznih krava.
• 3) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.