Tribina Zbora znanstvenih novinara HND-a: GMO ne predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju

Je li GMO opasan, ima li ga u Hrvatskoj, zabranjuje li europska direktiva GMO ili mu širom otvara vrata? O ovim i sličnim pitanjima, koja već dugo zaokupljaju hrvatske građane, raspravljalo se na tribini “GMO u Hrvatskoj” što ju je Zbor znanstvenih novinara organizirao u Novinarskom domu, u srijedu 14. ožujka 2018.

Foto: Marko Lukinić/Pixsell

Sudionike tribine u uvodu su pozdravili Andrea Gross-Bošković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu i Ivan Fischer, predsjednik Zbora znanstvenih novinara HND-a. U nastavku tribine Vladimir Mrša profesor s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta  kazao kako je cijena stavljanja GMO-a na tržište sada gotovo kao cijena novog lijeka. „To je dovelo do toga da svega nekoliko velikih kompanija može proizvoditi GMO i one imaju monopol“,  kazao je Mrša, koji je nadalje pojasnio ciljeve genetskog inženjerstva kao što je popravljanje genskih nedostataka, proizvodnja lijekova poput inzulina i proizvodnje hrane. „GMO ne predstavlja prijetnju ljudskom zdravlju kako se to u javnosti često predstavlja, a dosad je genetski modificirano 19 biljaka, odnosno postoji 95 GM linija. Odgovor na pitanje ima li GMO-a u Hrvatskoj je jednostavan: nema jer još nitko nije podnio zahtjev za stavljanje GMO proizvoda na tržište“, ustvrdio je Mrša. Istaknuo je kako su sigurnosni zahtjevi oko stavljanja GMO-a na tržište, u čemu su često prednjačili Zeleni, doveli do drastičnog povećanja njihove cijene.

Ivan-Krešimir Svetec,  s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, upozorio je u svom predavanju kako čovjek već 10.000 godina modificira biljke. „I klasično oplemenjivanje i oplemenjivanje metodama genetskog inženjerstva zasniva se na genetičkim modifikacijama. No, samo se biljka oplemenjena metodama genetskog inženjerstva naziva GMO“, kazao je Svetec. Naglasio je da su rigidni zahtjevi oko zdravstvene sigurnosti GM hrane doveli do toga je ona sada najsigurnija na tržištu.

Predavanje profesora  Nenada Malenice s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu bilo je posvećeno novoj, revolucionarnoj tehnologiji CRISPR-Cas9 koja se razvija zadnjih pet godina, a pruža velike mogućnosti primjene u medicini i biotehnologiji. – CRISPR-Cas9 mnogi nazivaju „genetičko inženjersko 2.0“ kazao je Malenica pojasnivši kako CRISPR omogućava jednostavno i efikasno prekrajanje DNK. Naglasio je kako GM biljke dobivene novom tehnologijom neće biti moguće razlikovati od onih dobivenim klasičnim metodama. „ Također, CRISPR ruši monopol jer otvara put malim kompanijama i sveučilištima koja dosad zbog visoke cijene GM tehnologije nisu mogla proizvoditi GMO“, istaknuo je Malenica.

Sanja Miloš iz Hrvatske agencije za hranu (HAH) u Osijeku upoznala je prisutne s djelokrugom rada Znanstvenog odbora za hranu i hranu za životinje koja sadrži GMO Hrvatske agencije za hranu te zakonskom regulativom u našoj zemlji.

„U Hrvatskoj je problematika GMO-a regulirana nizom zakona i pravilnika, počevši od Zakona o GMO-u donesenog još 2005. godine“, naglasila je Miloš . Prema Zakonu, u našim trgovinama proizvodi koji sadrže GMO sastojke u udjelu većem od 0,9 posto moraju biti jasno označeni kao GMO, a kontrola se provodi u tri ovlaštena laboratorija. U Hrvatskoj nije odobren uzgoj ni jedne GM kulture, čak ni na ograničenim područjima.

Nakon predavanja održana je kraća i zanimljiva rasprava. Naposljetku, svi okupljeni su se složili da su ovakve tribine važne i da ih je potrebno češće organizirati kako bi novinari i građani stekli uvid u problematiku GMO-a o kojoj se u hrvatskoj javnosti najčešće govori na iskrivljen način.

Autorica: Tanja Rudež