U Zagrebu 10. listopada održana je završna konferencija EBRD/FAO projekta „Potpora kvalitetnim prehrambenim proizvodima u Republici Hrvatskoj za poboljšanje veza između poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i proizvođača”
Zemljopisne oznake su zaštićene u skladu s međunarodnim sporazumima i nacionalnim zakonodavstvom što uključuje zakonodavstvo za tu vrstu zaštite, propise o žigu u obliku zajedničkih oznaka ili certifikacijskih oznaka, propise protiv nelojalne konkurencije, zaštite potrošača ili posebne zakone ili uredbe koje potvrđuju pojedinačne zemljopisne oznake o podrijetlu proizvoda.
“Neretvanska mandarina” iz doline Neretve i “Baranjski kulen” iz područja Baranje dobili su zaštitu naziva proizvoda sa zemljopisnim oznakama (ZO), znakom koji se upotrebljava za proizvode zemljopisnog podrijetla koji posjeduju osobitu kakvoću, ugled ili značajke koje se u osnovi pripisuju tom podrijetlu, “neretvanska mandarina” oznaku izvornosti i “baranjski kulen” oznaku zemljopisnog podrijetla.
S obzirom da potražnja za izvornim proizvodima visoke kakvoće raste, ovo priznanje također povećava njihovu konkurentnost na tržištu. Njihova zaštita “pruža mogućnost lokalnim proizvođačima da kvalitetan proizvod iz tržišne niše učinkovitije stave na tržište i dobiju pristup većim distribucijskim mrežama i europskim tržištima” zahvaljujući pojačanoj zaštiti svoje robne marke, kaže Vedrana Jelušić Kašić, Direktorica EBRD za Hrvatsku, na zajedničkoj FAO/EBRD konferenciji danas održanoj u Zagrebu.
Ovom zaštitom, neretvanska mandarina i baranjski kulen, se pridružuju proizvodima poput Parmigiano Reggiano, Champagne ili Florida Oranges, koji uživaju svjetski ugled. Diljem svijeta postoji otprilike 10.000 proizvoda s zemljopisnom oznakom čiji se godišnji promet procjenjuje na preko 50 milijardi USD.
Zaštićeni nazivi kao zaštićene zemljopisne oznake su učinkoviti način prenošenja informacija potrošačima o njegovoj kakvoći, sigurnosti i tradiciji. Kao dio procesa zaštite, skupina proizvođača definira službene standarde. Ovi standardi štitit će ugled i vrijednost njihovih proizvoda.
Slijedeći korak za Republiku Hrvatsku je pobrinuti se da Europska komisija prizna njezine proizvode sa zaštićenim nazivom proizvoda na nacionalnom nivou, tako da oni budu priznati i na europskom tržištu.
Zajedničko predstavljanje robne marke kroz zemljopisne oznake može poduprijeti ruralni razvoj, zaštititi kulturno naslijeđe i dodati vrijednost lokalnim proizvodima. “Imamo nekoliko područja – Slavoniju i Baranju, Istru i Dalmaciju – s različitim vrstama i tehnologijom pripreme tradicionalnih proizvoda,” kaže Jelena Đugum, iz Ministarstva poljoprivrede RH. “Njihovi se načini proizvodnje prenose s generacije na generaciju i danas su uistinu tipični i vrlo važni za našu zemlju, posebno u kontekstu turističkog i ruralnog razvoja Hrvatske.”
Baranjski kulen je zaštićenoznakom zemljopisnog podrijetla u srpnju 2012., a “neretvanska mandarina” zaštićenaje oznakom izvornosti u rujnu 2013. godine.
Njihova uspješna zaštita je rezultat zajedničkog projekta FAO/EBRD projekta za razvoj zemljopisnih oznaka u Hrvatskoj i osnaživanje poslovnih poveznica. Uz potporu hrvatske tvrtke za poljoprivrednu industrijsku proizvodnju, Agrokora i skupina organiziranih poljoprivrednih proizvođača izrađeni su standardi, a proces zaštite zemljopisnim oznakama trajao je otprilike 3 godine.
Priznavanje ovih zemljopisnih oznaka ide dalje od ova dva proizvoda, za koje se očekuje da će poslužiti kao vodeći primjeri u regiji. Određeni broj proizvođača sličnih proizvoda već je započeo s procesom zaštite autohtonih proizvoda. S rastom međunarodnog prepoznavanja proizvođači ovih proizvoda će se moći i dalje držati tradicije i kulture, uz povećanje vrijednosti svojih proizvoda.
Jedan od rezultata Projekta su i dva promotivna video spota koje možete pogledati u nastavku.
Priopćenje za medije pogledajte na www.hah.hr/pdf/EBDR-FAO _priopcenje.pdf