Iako se često čini da opasnost dolazi izvana, nedvojbeno je da su kućanstva najčešće mjesto izlaganja patogenu. U HR je tijekom 2016. godine prijavljeno 23 354 slučajeva oboljenja uzrokovanih nepravilnim rukovanjem hranom. Prema Izvješću EU o trendovima i izvorima zoonoza, uzročnicima zoonoza i epidemijama bolesti koje se prenose hranom za 2015. godinu, salmonela u jajima najčešći je uzročnik bolesti/zaraza uzrokovanih hranom.
Stoga posebnu pažnju treba posvetiti pripremi i pravilnom rukovanju hranom.
Izgled, miris i okus hrane mogu biti pokazatelji je li hrana koju konzumiramo sigurna ili nije. Međutim, hrana koja dobro izgleda i nema čudan miris ili okus, ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju jer, ako nije pravilno čuvana i obrađena, može biti štetna po zdravlje. To je posebno izraženo ljeti kada je hrana zbog visokih temperatura podložnija kvarenju.
Prema epidemiološkim podacima, tijekom ljetnih mjeseci salmonele su najčešći uzročnik trovanja hranom, a mogu se naći u hrani koja potječe od životinja ili u hrani koja je naknadno zagađena nepravilnim rukovanjem (prljavim rukama ili priborom – križna kontaminacija).
Salmonele se prenose sirovim ili nedovoljno termički obrađenim mesom (najčešće mesom peradi, ali i mesom ostalih životinja), jajima i mliječnim proizvodima, a zabilježene su i epidemije salmoneloza podrijetlom iz voća, povrća i pekarskih proizvoda koje su puno rjeđe i kod nas sporadične. U nas se epidemije salmoneloza često povezuju s konzumacijom kolača iz domaće radinosti za koje su korištena jaja, koja nisu bila termički obrađena (poput krempita i sličnih slastica).
Najčešće greške prilikom pripreme hrane su omogućavanje doticaja sirove i termički obrađene hrane (križna kontaminacija) te nedovoljno posvećivanje pažnje pravilima higijene te nepostizanje potrebne temperature u svim fazama čuvanja i pripreme hrane (nedovoljno niske ili nedovoljno visoke temperature).
Dodatne upute o sigurnom rukovanju hranom pogledajte u brošuri Sigurnost hrane u mom domu.