EFSA-in Znanstveni odbor za kontaminante u prehrambenom lancu (CONTAM) izradio je Znanstveno mišljenje o akrilamidu u hrani u kojem su nanovo potvrdili prijašnje procjene da akrilamid u hrani potencijalno povećava rizik od razvoja raka kod potrošača svih starosnih skupina. Ovi se zaključci nisu promijenili od nacrta znanstvenog mišljenja koji je bio dostupan na javnim konzultacijama u srpnju 2014. godine.
Rezultati studija na životinjama pokazuju kako su akrilamid i njegov metabolit glicidamid genotoksični i kancerogeni: oštećuju DNA i uzrokuju rak. Međutim, trenutno dostupni dokazi iz studija na ljudima, o povezanosti izloženosti akrilamidu putem prehrane i pojave raka, su ograničeni i nepotpuni. Odbor je, također, razmotrio moguće štetne učinke akrilamida na živčani sustav, pre- i postnatalni razvoj te utjecaj na muški spolni sustav. Temeljem trenutnih razina izloženosti akrilamidu putem prehrane, zaključeno je da ovi učinci nisu zabrinjavajući.
Kako je akrilamid prisutan u velikom broju prehrambenih proizvoda koji se svakodnevno konzumiraju, rizici za zdravlje se odnose na sve potrošače, no djeca su najizloženija zbog niske tjelesne mase. Najvažniji izvori akrilamida su proizvodi od prženih krumpira (pomfrit, čips itd.), kava, keksi, kolači i kruh, a također je prisutan u duhanskom dimu.
„Javne konzultacije su nam pomogle oko razrade detalja u znanstvenom mišljenju. Dodatno smo razjasnili našu procjenu studija o učincima akrilamida na ljude te opis glavnih izvora akrilamida u prehrani. Nadalje, u završnu verziju mišljenja smo uvrstili najnovije studije, na koje nam je ukazano tijekom javnih konzultacija.“ rekla je dr. sc. Diane Benford, predsjednica CONTAM odbora.
Akrilamid je kemijski spoj koji prirodno nastaje u namirnicama koje sadrže škrob uslijed termičke obrade na temperaturama iznad 120 °C (najviše pečenjem, prženjem i tijekom industrijskih procesa). Maillardove reakcije, koje dovode do posmeđivanja hrane i utječu na okus, smatraju se glavnim mehanizmom odgovornim za nastanak akrilamida. On nastaje iz prirodnih sastojaka namirnica: reducirajućih šećera i aminokiselina (najčešće asparagina).
Akrilamid je prisutan u hrani već tisućama godina, a tek je 2002. godine slučajno otkriven. Od 2007. godine traje aktivno praćenje razina akrilamida u određenoj hrani u zemljama članicama EU. Zadnje dvije godine praćenje se provodi i u Hrvatskoj, a prikupljeni podaci se šalju u EFSA-u.
Više informacija pročitajte na:
