Hrvatska agencija za hranu (HAH) na vlastitu je inicijativu izradila Znanstveno mišljenje o učinku smanjenog unosa kuhinjske soli u prehrani ljudi s ciljem znanstvene potpore Nacionalnoj strategiji za smanjenje unosa kuhinjske soli.
Prema rezultatima i dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nezarazne kronične bolesti su glavna prijetnja ljudskom zdravlju i ekonomskom napretku. Vodeći uzrok globalnog pobola i smrtnosti je povišen arterijski tlak te se procjenjuje da je arterijska hipertenzija uzrok oko 9,7 milijuna smrti godišnje što je više od polovice ukupnih 17 milijuna smrti od svih kardiovaskularnih bolesti. Rezultati brojnih istraživanja, od epidemiološko-ekoloških, bazičnih pokusa na životinjama i in vitro modelima pa do kliničkih opažanja i studija, potvrdili su kako je prekomjeran unos kuhinjske soli povezan s porastom arterijskog tlaka i arterijskom hipertenzijom, čime posredno pridonosi povećanom kardiovaskularnom, cerebrovaskularnom i renalnom pobolu i smrtnosti.
Još su 2003. godine WHO i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) donijele preporuku da unos kuhinjske soli na populacijskoj razini ne smije biti veći od 5 grama dnevno. WHO je 2010. godine u svom izvještaju (WHO Global status report on noncommunicable diseases) preporučila smanjenje unosa kuhinjske soli kao isplativu aktivnost s kojom treba odmah započeti ne bi li se spasili životi, prevenirala bolest i smanjili troškovi zdravstvene skrbi.
Europski ured WHO pokrenuo je osnivanje mreže država koje su pokrenule aktivnosti usmjerene smanjenju prekomjernog unosa kuhinjske soli (ESAN) iz kojeg je proizašao Europski okvir za nacionalne inicijative za smanjenje unosa kuhinjske soli putem hrane. ESAN koordinira aktivnosti i ima ulogu u formiranju zajedničkih ciljeva i implementaciju zajedničke strategije u svim zemljama Europe. U sklopu toga, 23 zemlje, između kojih je i Republika Hrvatska, su se obvezale da će u 4 godine smanjiti unos kuhinjske soli za 16% i tako slijediti primjer nekih država koje su već počele provoditi nacionalne programe smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli.
U Hrvatskoj je već 2006. godine na kongresu Hrvatskog društva za hipertenziju prihvaćena Deklaracija o važnosti započinjanja nacionalne kampanje za smanjenje konzumacije kuhinjske soli, a 2007. godine na kongresu Hrvatskog društva za aterosklerozu predstavljena je hrvatska inicijativa (CRASH) i Nacionalni program smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli.
Na temelju 24-natriurije određen je prosječan dnevni unos kuhinjske soli u Hrvatskoj koji iznosi 11,6 grama (muškarci 13,3 grama, žene 10,2 grama), što je više nego dvostruko veće od preporučenog dnevnog unosa. Provedena istraživanja pokazala su statistički značajnu pozitivnu povezanost unosa kuhinjske soli s vrijednostima arterijskog tlaka. Određen je udio kuhinjske soli u pekarskim proizvodima koji se kreće od 1,56% u nekim vrstama kruha do prosječno 2,0% u pecivima, uz napomenu kako je u nekim proizvodima udio veći od 5%, što znači da se udio kuhinjske soli može znatno smanjiti bez ugrožavanja tehnološkog procesa. Također su prikupljeni podaci o nedovoljnoj svjesnosti o štetnim učincima prekomjernog unosa kuhinjske soli.
Dobiveni podaci nedvojbeno ukazuju kako je nužno donošenje nacionalne strategije i sustavno provođenje svih aktivnosti koje će dovesti do postupnog smanjivanja unosa kuhinjske soli kako bi se Hrvatska pridružila skupini naprednih zemalja koje su prihvatile ciljeve, zadane od strane WHO-a i UN-a, o smanjivanju unosa kuhinjske soli za 30% do 2025. godine.
Cjelokupno Znanstveno mišljenje o učinku smanjenog unosa kuhinjske soli u prehrani ljudi pročitajte na: http://www.hah.hr/upisnik_z_m.php?id=37
