Prof.dr.sc. Ivan-Krešimir Svetec
Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Čovjek se počeo baviti poljoprivredom prije oko 10.000 godina. Uzeo je biljke iz prirode i počeo ih uzgajati. Iz godine u godinu sadio je i sijao sjeme onih biljaka koje su imale njemu poželjna svojstva. Tako su jestivi dijelovi biljke, kao što su primjerice plodovi voća ili gomolji krumpira ili klipovi kukuruza, postajali sve veći i veći. Zbog toga se današnje biljke koje prehranjuju čovječanstvo jako razlikuju od onih „prirodnih biljaka“ koje je čovjek nekad davno počeo udomaćivati i uzgajati. Ove biljke međusobno se razlikuju izgledom zbog toga jer se razlikuju i na nivou gena pa možemo reći da je čovjek tijekom tisuća godina uzgoja biljaka nesvjesno provodio genetičko inženjerstvo. Pri tome je, da bi proizveo dovoljno hrane krčio šume i polako počeo smanjivati biološku raznolikost. Otkrićem novih kontinenata pojedine biljne vrste čovjek je proširio na područja gdje nikada prije nisu rasle. Naravno, danas bi to bilo neprihvatljivo, osobito u zemljama koje se jako brinu za svoju floru i faunu. Razvojem znanosti, u dvadesetom stoljeću čovjek počinje svjesno poboljšavati svojstva biljaka, a to radi križanjem biljaka poželjnih svojstava te korištenjem mutagena i selekcijom potomaka još boljih svojstava. Mutageni su se koristili zbog toga da se ubrzaju promjene na nivou gena i tako su dobivene sorte koje nas danas prehranjuju. Stoga bi se moglo reći da jedemo mutante ali to je ono što nazivamo prirodnim jer to nije GMO. Naime, kad se govori o GMO misli se isključivo na organizme koji su izmijenjeni genetičkim inženjerstvom, a ono omogućava provođenje preciznih genetičkih promjena s ciljem postizanja željenog svojstva. U posljednje vrijeme sve više se polemizira o genetički modificiranim organizmima (GMO), GM-proizvodima i GM-hrani prema kojoj je unaprijed izgrađen negativan stav javnosti. Zbog toga se često pitamo jedemo li GM-hranu i kako ona utječe na naše zdravlje. Slušajući polemike o GM-hrani stječe se dojam da potrošači imaju izbor da li će konzumirati GMO ili prirodnu hranu, a osim toga na tržištu se nudi i ekološka i organska hrana. Međutim činjenica je da o svemu ovome zapravo nema dovoljno informacija i da potrošači zapravo ne znaju koje su karakteristike ovih proizvoda i zašto ih uopće tako nazivamo. Stoga je cilj ovog predavanja odgovoriti upravo na ta ali i mnoga druga pitanja, primjerice jedemo li prirodnu hranu, zašto GM-hranu smatramo neprirodnom, da li je GM-hrana štetna na naše zdravlje, što je zaista prirodna hrana, a što GM-hrana i kako je to regulirano Zakonom o GMO te možemo li birati koju hranu jedemo.