Goveđa spongiformna encefalopatija (GSE) je relativno nova bolest goveda koja je prvi puta dijagnosticirana u Velikoj Britaniji u studenom 1986. Godine. Tijekom sljedećih nekoliko godina ove se bolest razvila do endemijskih razmjera proširujući se na razne dijelove Zemlje, pojavljujući se u različitim stupnjevima intenziteta. Vrhunac bolesti dogodio se u Velikoj Birtaniji 1992. godine kada je potvrđeno 36,680 slučaja oboljenja, a broj oboljelih životinja se od tada stalno smanjuje.    Do nastanka ove bolesti došlo je nakon hranidbe goveda bjelančevinama životinjskog podrijetla, uključujući i bjelančevine podrijetlom od preživača. Smatra se da je uzrok bolesti povezan s abnormalnim proteinom prionom (dezignirani PrPsc).
GSE je progresivna, smrtonosna bolest živčanog sustava goveda iz skupine bolesti poznate kao transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE). U tu skupinu spada i grebež ovaca (scrapie), spongiformna encefalopatija jelena, transmisivna encefalopatija nerčeva. U skupinu ljudskih TSE ubrajaju se Kuru (otkrivena na Papui Nova Gvineja) te različiti oblici Creutzfeld-Jakobove bolesti (CJD).

Creutzfeld-Jakobova bolest (CJD) je smrtonosna bolest mozga koja je prvi put opisana 1920-tih godina. Tijekom 1996. Godine sve više doktora humane medicine počelo je prijavljivati novu varijantu ove bolesti, vCJD. Istraživanja koja su proizašla nakon toga sugerirala su da je vCJD rezultat izloženosti uzročniku koji uzrokuje GSE u goveda.
Za GSE ne postoji lijek, a ne postoji niti cjepivo protiv ove bolesti.
Legislativa Republike Hrvatske propisuje provođenje sustavnog pretraživanja u svrhu ranog otkrivanja bolesti. Prema Pravilniku za sprječavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija („Narodne novine“, broj
85/2009) „životinja za koju se sumnja da je zaražena uzročnikom TSE“ je: živa, zaklana ili uginula životinja, koja pokazuje ili je pokazivala neurološke poremećaje ili poremećaje u ponašanju ili progresivno pogoršavanje općeg stanja vezano uz oštećenje središnjeg živčanog sustava i kod koje informacije prikupljene na temelju kliničkog pregleda,
reagiranja na liječenje, post-mortem pregleda ili ante mortem ili post mortem laboratorijske analize ne omogućuju postavljanje neke alternativne dijagnoze. Na goveđu spongiformnu encefalopatiju – GSE, sumnja se u goveda koja su dala pozitivan rezultat na brzi test specifičan za GSE.
U Republici Hrvatskoj do sada ova bolest nije potvrđena.

Klinički znaci GSE
GSE se pojavljuje u odraslih životinja oba spola, u pravilu kod životinja starih pet godina i više. GSE je neurolška bolest kod koje zaražene životinje pokazuju znakove oboljenja živčanog sustava, a koju posebno karakteriziraju degenerativne promjene mozga koje su nalik na spužvu.
Sumnjivim na GSE smatra se govedo koje je bolesno, te ne reagira na uobičajenu terapiju, koje pokazuje progresivne neurološke smetnje bez znakova drugih zaraznih bolesti, pokazuje progresivne promjene ponašanja poput ekscitacije, udaranja nogama pri mužnji, promjene u hijerarhiji stada, odbijanje prelaska prepreka i slično.
Navedene simptome najbolje mogu primijetiti ljudi koji vode svakodnevnu brigu o životinji.
Životinja oboljela od GSE, može pokazivati više različitih simptoma, promjene ponašanja uključujući razdražljivost i agresivno ponašanje, abnormalno držanje, gubitak ravnoteže, poremećaj koordinacije, poteškoće pri ustajanju, smanjenu mliječnost i mršavost, unatoč pojačanom apetitu. Ovakvi simptomi uobičajeno traju nekoliko tjedana i neizbježno vode prema smrtnom ishodu ili usmrćenju životinje.
Pojava simptoma ponekad može izostati, a ponekad se mogu pojaviti i atipični simptomi.
Budući da je GSE rijetka bolest kod koje može proći dugi vremenski period (od 4 do 6 godina, a ponekad i duže) od kada je životinja bila izložena uzročniku do pojave prvih znakova bolesti potrebno je pomno istražiti svaku pojava navedenih simptoma, uključujući i one najslabijeg intenziteta.

Način širenja bolesti
GSE se širi hranom koja je onečišćena tkivom koje sadrži prione. Najveći problem kod širenja GSE-a je taj što su prioni otporni na sva uobičajena dezinfekcijska sredstva, na smrzavanje i na povišenu temperaturu te se ne mogu uništiti u procesima toplinske obrade pri neškodljivom uništavanja lešina u objektima za neškodljivo uklanjanje životinjskih lešina odnosno u objektima za neškodljivo uklanjanje nusproizvoda životinjskog porijekla.
Pri širenju ove bolesti valja uzeti u obzir i ostale metode širenja poput s majke na potomstvo, ili nekim drugim načinom. Dokazi postojanja horizontalnog širenja bolesti u goveda za sada ne postoje.

Dijagnostičke metode
Za sada ne postoje laboratorijski testovi kojima bi se moglo potvrditi bolest na živoj životinji.
U uporabi su brzi laboratorijski testovi moždanog tkiva kao koji se koriste kao screening metoda. Bolesti je moguće potvrditi samo nakon provedene postmortalne pretraga mozga životinje koja se mora obaviti u skladu s Pravilnikom za sprječavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija („Narodne novine“, broj 85- /2009). Propisani priznati test za potvrdu bolesti je imunohistokemijska pretraga kojom se može utvrditi prisutnost prionskih proteina u moždanom tkivu sumnjivog goveda.

U Republici Hrvatskoj je Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2011. godini za GSE propisano sljedeće:

• 1) Na goveđu spongiformnu encefalopatiju (GSE) moraju biti pretražena sva goveda:
  (a) starija od 24 mjeseca:
  – koja su zaklana iz nužde odnosno upućena na prisilno (hitno) klanje od strane veterinara nakon nesreće ili zbog ozbiljnih fizioloških ili funkcionalnih poremećaja, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava;
  – koja, pri ante mortem pregledu, pokazuju kliničke znakove zarazne bolesti ili znakove na temelju kojih se može posumnjati da su zaražene ili pokazuju fiziološke ili funkcionalne poremećaje, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava;
  (b) sva goveda starija od 30 mjeseci:
  – pri redovnom klanju za ljudsku prehranu;
  – koja su zaklana u okviru programa iskorjenjivanja bolesti, a ne pokazuju kliničke znakove bolesti.
  (c) sva goveda starija od 24 mjeseca koja nisu zaklana za ljudsku prehranu (uginula stoka, engl. fallen stock), nego su:
  – uginula ili usmrćena na gospodarstvu, osim goveda usmrćenih u okviru suzbijanja epidemije odnosno iskorjenjivanja bolesti;
  – uginula ili usmrćena tijekom prijevoza ili u klaonici.

• 2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke uređeni su na sljedeći način:
  a) troškovi provođenja mjera iz stavka 1. podstavka (a) i stavka 1. podstavka (b), alineje druge, te stavka 1. podstavka (c), kao i nabava dijagnostičkih kitova i dijela potrošnog materijala iz stavka 1. podstavka (b), alineje prve, podmiruju iz državnog proračuna,
  b) troškove provođenja laboratorijske pretrage iz stavka 1. podstavka (b), alineje prve, snosi subjekt u poslovanju s hranom (klaonica).

Video sa simptomima u bolesnih životinja možete vidjeti na:
http://www.defra.gov.uk/