U organizaciji Hrvatske agencije za hranu (HAH) te uz potporu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), 6. – 7. listopada u Osijeku, održana je  1. hrvatska konferencija o procjeni rizika porijeklom iz hrane. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović te pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja, povodom obilježavanja 10. godišnjice rada HAH-a. U sklopu konferencije održano je i obilježavanje Svjetskog dana hrane 2015.

U dva dana, u 25 predavanja eminentni strani i domaći predavači prikazali su najnovije rezultate iz područja procjene rizika, prehrane i prehrambenih navika, komunikacije o riziku te, u sklopu sekcije posvećene obilježavanju Svjetskog dana hrane, ukazali na važnost problematike vezane za tlo – temeljni resurs za proizvodnju sigurne hrane. Na konferenciji je sudjelovalo oko 200 dionika u prehrambenom lancu „od polja do stola“, predstavnika nadležnih tijela, industrije i svih drugih subjekata u poslovanju hranom, organizacija potrošača te znanstvene zajednice.

U uvodnom dijelu programa, prisutne goste pozdravili su ravnateljica HAH-a Andrea Gross-Bošković, prof. dr. sc. Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, predsjednica Znanstvenog vijeća HAH-a, Denis Ambruš, zamjenik gradonačelnika grada Osijeka, dr. sc. Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, dr. sc. Bernhard Url, izvršni direktor EFSA-e, Nataša Zorić, pomoćnica ministra zdravlja Republike Hrvatske te Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede Republike Hrvatske.

Ministar poljoprivrede je u svom govoru čestitao 10. godišnjicu rada Hrvatske agencije za hranu te naglasio „Sigurnost kvalitete i njezina zdravstvena ispravnost za sve naše potrošače, građane, ali i goste, turiste koji nam dolaze, prioritet je svih nas. Stoga je ovo odlična prilika upoznati javnost koji su to sve složeni procesi i koliko je marljivog truda i rada potrebno uložiti u ovoj agenciji, ali i odličnoj međuresornoj suradnji, na kojoj od srca zahvaljujem“.

Izvršni direktor EFSA-e, dr. sc. Bernhard Url, kojem je ovo ujedno i prvi posjet Hrvatskoj, istaknuo je sljedeće: „S gledišta EFSA-e imamo izvrsnu suradnju s HAH-om u kojoj radimo s iskusnim i predanim kolegama iz Hrvatske koji žele pridonijeti zaštiti zdravlja i hrvatskih i europskih građana. Znamo da Hrvatska nije među najvećim zemljama članicama i da su joj na raspolaganju ograničena sredstva i zbog toga smo više nego sretni i zadovoljni, ali isto tako i iznenađeni koliko puno kolege i kolegice iz HAH-a mogu postići tako ograničenim resursima u suradnji s EFSA-om. Konkretno, ostvarena je izvrsna suradnja i značajan hrvatski doprinos na slučaju mikotoksina, odnosno problema aflatoksina u mlijeku, pitanju stevijazaslađivača, fosfata u mesnim proizvodima, ali i veliki doprinos u prikupljanju podataka o konzumiranju, odnosno potrošnji hrane, što je vrlo važno za rad EFSA-e prilikom procjene rizika. HAH je odigrao veliku ulogu svojim izuzetno značajnim doprinosom u razmjeni informacija i znanja sa zemljama iz pretpristupnih programa. U budućnosti očekujemo nastavak ove plodonosne suradnje i bit ćemo sretni ako budemo uspjeli privući više znanstvenika iz Hrvatske za rad na EFSA-inim panelima i u znanstvenim krugovima, jer smo uvjereni da u Hrvatskoj postoji još puno izvrsnih znanstvenika iz tog područja.“

Nakon pozdravnih govora uslijedila je prva sekcija konferencije posvećena obilježavanju Svjetskog dana hrane pod geslom „Ozdravimo tlo, nahranimo Zemlju!“ jer je upravo FAO 2015. godinu proglasio Međunarodnom godinom tla. U sklopu sekcije održano je 6 plenarnih predavanja u kojima su predstavnici akademske zajednice i nadležnih tijela upoznali prisutne s raznim aspektima održivog gospodarenja tlom. U predavanjima je naglašena neprocjenjiva važnost tla za proizvodnju i dostupnost sigurne hrane, izložen je pregled FAO aktivnosti vezanih za Međunarodnu godinu tla na globalnoj razini, prezentiran je tijek razvoja nacionalnog zakonodavnog okvira za zaštitu i očuvanje poljoprivrednih zemljišta i njegove trenutne odrednice. Također, istaknuto je kako se o tlu kao sastavnici okoliša nedovoljno govori, u odnosu na vodu i zrak. Predavači su ukazali na probleme onečišćenja tla, negativan utjecaj poljoprivrede, nedostatak zajedničkog informacijskog sustava te potrebu za edukacijom poljoprivrednika.

U drugoj sekciji, koja je uslijedila nakon pauze, dan je pregled procesa procjena rizika na nacionalnoj i europskoj razini, kao i njihova uloga u donošenju odluka od strane upravljača rizikom. Predstavljeni su različiti modeli za procjenu rizika i istaknuto je kako je od iznimne važnosti te modele harmonizirati na europskoj razini i odrediti jedinstvenu metodologiju rangiranja rizika.

Drugi dan je započeo sekcijom posvećenom kemijskoj i mikrobiološkoj procjeni rizika. Predavanja su obuhvatila pitanja od značajnog interesa kako za procjenitelje, tako i upravitelje rizikom u RH te u zemljama članicama EU, što uključuje sigurnost mlijeka iz mljekomata, bakterije Campilobacter spp. u kućanstvima, aditive u hrani te arsen u riži, a sve sa ciljem zaštite zdravlja potrošača, odnosno donošenja mjera koje bi djelovale na smanjenje rizika.

U idućoj sekciji govorilo se o prehrambenim navikama tj. važnosti egzaktnih podataka na kojima se temelji procjena rizika. Rečeno je kako su podaci o prehrambenim navikama na nacionalnoj razini prikupljeni i obrađeni upravo u Hrvatskoj agenciji za hranu. Istaknuto je kako je neophodno da prikupljeni podaci budu točni i precizni na razini metodologije i obrade podataka jer se u tom slučaju mogukoristiti za poboljšanje točnosti procjene izloženosti, a temeljem toga i za izradu kvalitetne procjene rizika kao znanstvene i stručne podloge donosiocima odluka.

U zadnjoj sekciji konferencije, posvećenoj komunikaciji o riziku, predavači su ukazali na važnost komunikacije s potrošačima, koja je dvosmjeran proces, ali i na važnost komunikacije među institucijama u sustavu sigurnosti hrane. Naglašeno je kako i uz najbolju procjenu rizika i mjere upravljanja rizikom, loša komunikacija može dovesti do negativnih učinaka upravo iz razloga što su percepcija rizika i stvarni rizici katkada u suprotnosti te je stoga nužno poznavanje percepcije potrošača. Nadalje, istaknuta je nužnost okretanju novim komunikacijskim kanalima, jer se komunikacija neminovno mora prilagođavati potrošaču, a nipošto obrnuto.

U okviru zaključaka konferencije, predsjednica Znanstvenog vijeća HAH-a, prof.dr.sc. Mirjana Hruškar, ujedno i moderatorica konferencije, istaknula je kako procjena rizika zahtjeva multidisciplinaran pristup, koji podrazumijeva uključenost velikog broja različitih stručnjaka, i to ne samo prirodnih i medicinskih znanosti, nego i društvenih znanosti, poput psihologije, sociologije i sl. Također je zaključeno da su dobra komunikacija svih uključenih u ove procese, kao i transparentni rezultati, neophodni za uspjeh u ovom području, upravo kako je to naglasio u svom obraćanju i izvršni direktor EFSA-e, dr. sc. Url.

Sudionicima skupa su podijeljeni materijali u kojima su se nalazili Desetogodišnjak HAH-a, Program i knjiga sažetaka konferencije te brošura Razumijevanje informacija na hrani i stav potrošača o bacanju hrane…. te nekoliko korisnih savjeta za potrošače koju je izradio HAH u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu.

Prezentacije s konferencije:

Sekcija 1

FAO perspektiva: politike i dobre prakse za održivost zdravlja tla i sigurnosti hrane – dr. sc. Eleonora Dupouy, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda

Zakonodavni okvir za zdravo tlo – Miljenko Rakić, Ministarstvo poljoprivrede

Zdravo tlo za zdrav život! – akademik Ferdo Bašić, prof. emeritus, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Utjecaj tla na proizvodnju sigurne hrane – dr. sc. Miranda Šeput, Agencija za poljoprivredno zemljište

Tlo kao ishodište rizika i medij zaštite sigurnosti hrane – prof. dr. sc. Ivica Kisić, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Esencijalni i štetni teški metali i metaloidi u tlima i poljoprivrednim proizvodima istočne Hrvatske – prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, Poljoprivredni fakultet u Osijeku

Sekcija 2

Tijek procjene rizika u EFSA-i – Davide Arcella, Europska agencije za sigurnost hrane

Metodologija rangiranja rizika – prof. dr. sc. LeifBusk, Nacionalna agencija za hranu,Švedska

Sigurnost hrane: stavovi potrošača naspram stvarnih rizika – dr. sc. Gaby-FleurBöl, Savezni institut za procjenu rizika, Njemačka

Bolja suradnja i umrežavanje za sigurniju hranu u Sloveniji i Hrvatskoj – dr. sc. Ada Hočevar Grom, Nacionalni instituta za javno zdravstvo, Slovenija

Uloga procjene rizika iz perspektive upravljanja rizikom – dr. sc. Mirjana Mataušić Pišl, Ministarstvo poljoprivrede

Procjena rizika – važan alat u radu inspekcijskih tijela – Nataša Zorić, Ministarstvo zdravlja

Pregled procjene rizika u Hrvatskoj – Andrea Gross-Bošković, Hrvatska agencija za hranu

Sekcija 3

Model izloženosti bakterijama Campylobacter spp. putem križne kontaminacije u austrijskim domaćinstvima – Monika Matt, Austrijska agencija za zdravlje i sigurnost hrane

Procjena rizika: EFSA-ino mišljenje o javnozdravstvenom riziku od konzumacije svježeg sirovog mlijeka – dr. sc. Michaela Hempen, Europska agencije za sigurnost hrane

Procjena rizika: arsen – dr. sc. Max Hansen, Tehničko sveučilište u Danskoj

Procjena rizika: prehrambeni aditivi – dr. sc. Mária Szeitzné-Szabó, LaszloMeszaros, Nacionalni ured za sigurnost prehrambenog lanca, Mađarska

Procjena rizika: svježe sirovo mlijeko iz mljekomata u RH – dr. sc. Brigita Hengl, Hrvatska agencija za hranu

Sekcija 4

Europski podaci o prehrambenim navikama: dosadašnja postignuća i budući izazovi – Davide Arcella, Europska agencije za sigurnost hrane

Nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama u Irskoj: primjena i korištenje – dr. sc. BreigeMcNulty, UCD institut za hranu i zdravlje, Irska

Pregled istraživanja o prehrambenim navikama u RH i njihova primjena – dr. sc. Darja Sokolić, Hrvatska agencija za hranu

Sekcija 5

Komunikacija o riziku: izazovi i novi formati – dr. sc. Suzan Fiack, Savezni institut za procjenu rizika, Njemačka

EFSA FocalPoint: uloga & aktivnosti – dr. sc. Sanja Miloš, Hrvatska agencija za hranu

EFSA: kako komuniciramo o riziku – ShiraTabachnikoff, Europska agencije za sigurnost hrane

Komunikacija o riziku – potrošači: ujedinjeni u različitostima – Sara Mikrut Vunjak, Hrvatska agencija za hranu