Radi u Odsjeku za upravljanje podacima Odjela za procjenu rizika i znanstvenu potporu u Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA). Vodi tim za procjenu izloženosti (Exposure Team) koji je odgovoran za prikupljanje i analizu podataka o konzumaciji hrane te razvoj i primjenu novih metodologija za procjenu unosa hranjivih tvari. U tom kontekstu, obavlja ili nadzire procjenu izloženosti različitim vrstama kemikalija u hrani i hrani za životinje (npr. kontaminantima, aromama, prehrambenim aditivima, tvarima koje migriraju u hranu iz ambalaže, pesticidima i hranjivim tvarima) za samostalna izvješća ili kao potporu EFSA-inim znanstvenim odborima ili odjelima.
Arcella je magistrirao na području statističkih i demografskih znanosti na Sveučilištu “La Sapienza” (Rim, Italija). U području sigurnosti hrane radi od 1998. godine. Stručnjak je za podatke o konzumaciji hrane i procjenu unosa hranjivih tvari. Karijeru je započeo u Talijanskom nacionalnom istraživačkom institutu za hranu i prehranu (INRAN), gdje je 10 godina radio kao znanstvenik. Godine 2007., pridružio se EFSA- i postao član FAO/WHO popisa JECFA stručnjaka za procjenu izloženosti kemikalijama u hrani.

Dr. sc. Leif Busk trenutno radi kao znanstveni savjetnik u švedskoj Nacionalnoj agenciji za hranu (NFA). U posljednje je vrijeme uključen u razvoj i primjenu principa analize rizika s naglaskom na rangiranje rizika, utjecaj ostalih legitimnih faktora te komunikaciju o riziku u NFA. U europskim okvirima, bio je uključen u razvoj metoda za procjenu izloženosti s posebnim naglaskom na alate za opis i kategorizaciju hrane. Između ostalog, predsjedao je EFSA-inom radnom skupinom koja je razvila FoodEx2.
Dr. sc. Busk je završio obrazovanje za toksikologa na Sveučilištu Uppsala i Karolinska Institutu u Stockholmu. Stekao je više od četrdeset godina iskustva u području regulatorne toksikologije u farmaceutskom i prehrambenom sektoru, radeći kao istraživač, procjenitelj rizika i upravljač. Leif Busk je švedski predstavnik u EFSA-inom Savjetodavnom vijeću od početka 2003. godine.

Eleonora Dupouy je stekla doktorsku titulu iz znanosti o prehrani i prehrambene tehnologije te je izvanredni profesor iz javne prehrane. Od 2009. godine je na poziciji suradnika za sigurnost hrane i zaštitu potrošača pri Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Regionalnom uredu za Europu i centralnu Aziju u Budimpešti. Odgovorna je za planiranje, vođenje i koordiniranje provedbe programa iz sigurnosti hrane i prehrane, uključujući pružanje tehničke podrške, savjeta o politikama i razvoj kapaciteta.

Prije dolaska u FAO, dr. sc. Dupouy je obnašala dužnost voditelja Odjela za znanost o hrani i prehranu na Tehničkom sveučilištu u Moldaviji, držala kolegije prehrana ljudi, toksikologija i sigurnost hrane te provodila istraživanja s fokusom na razvoju novih namirnica s povećanom funkcionalnosti i smanjenje antinutritivnih svojstava novih funkcionalnih sastojaka biljnog podrijetla.

Dr. sc. Gaby-Fleur Böl je od 2006. godine voditeljica interdisciplinarnog Odjela za komunikaciju o riziku u Saveznom institutu za procjenu rizika (BfR) u Berlinu, te, također, predaje na Sveučilištu u Potsdamu. Studirala je biokemiju u Hannoveru, gdje je doktorirala na prijenosu staničnih signala na Medicinskom fakultetu u Hannoveru. Postdoktorski studij na temu odnosa između prehrane i raka završila je na njemačkom Institutu za ljudsku prehranu (DIfE). U području zaštite zdravlja potrošača, BfR-ov Odjel za komunikaciju o riziku zadužen je za participativni dijalog s interesnim grupama, koje obuhvaćaju politiku, znanost, industriju, javni sektor, udruge, medije, nevladine organizacije i potrošače.
Komunikacija o riziku u BfR-u usredotočuje se na percepciju rizika, kako se nositi sa stavovima potrošača o rizicima i znanstvenim nesigurnostima, kao i na evaluaciju mjera komunikacije o riziku u područjima kao što su nove tehnologije, npr. nanotehnologija, ili razlikovanje dodataka prehrani i medicinskih proizvoda.

Dr. sc. Ada Hočevar Grom

Zamjenica ravnatelja

Nacionalni institut za javno zdravstvo (NIJZ), Slovenija

Dr. sc. Mirjana Hruškar izvanredna je profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2001. doktorirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u području biotehničkih znanosti.
Zaposlena je od 1992. godine u Laboratoriju za kontrolu kvalitete u prehrambenoj industriji na istom fakultetu gdje sve do danas sudjeluje u znanstveno-istraživačkom radu i nastavi iz područja analitike hrane, kontrole kvalitete hrane, sigurnosti hrane, senzorskim analizama hrane te sljedivosti u prehrambenoj industriji.
Prof. dr. sc. Mirjana Hruškar suautor je 45 znanstvenih radova te je sudjelovala na 63 međunarodna znanstvena skupa. Suautor je sveučilišnog priručnika. Voditelj je brojnih završnih i diplomskih radova te nekoliko magistarskih i doktorskih radova. Sudjelovala je na devet znanstvenih projekata.
Članica je Hrvatske mljekarske udruge, Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista te član uređivačkog odbora stručnog časopisa Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam.
Na Fakultetu je bila predsjednica Odbora za osiguravanje kvalitete, članica Odbora za studentske radove, Odbora za udžbenike, priručnike i skripta te Odbora za diplomske radove. Od 2007. do 2011. godine bila je prodekanica za nastavu Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, predsjednica Odbora za nastavu i članica Povjerenstva za upravljanje kvalitetom. Od 2011. do 2015. godine prof. dr. sc. Mirjana Hruškar bila je dekanica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Na Sveučilištu u Zagrebu članica je Vijeća biotehničkog područja, Rektorskog kolegija u širem sastavu, predsjednica Odbora za upravljanje kvalitetom te je članica nekoliko radnih skupina i povjerenstava. Članica je Upravnog odbora Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Vijeća za praćenje stanja u poljoprivredno prerađivačkom sektoru prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede, te Predsjednica Znanstvenog vijeća Hrvatske agencije za hranu.
Dobitnica je Godišnje nagrade za znanstveno-istraživački rad Društva sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenika u Zagrebu i Priznanja Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za dugogodišnju uspješnu suradnju i izvanredan doprinos na promicanju visokog obrazovanja, znanosti i struke.

Prof.dr.sc. Ivica Kisić objavio je stručne i znanstvene radove s 154 znanstvenika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Crne Gore, Češke, Finske, Hrvatske, Japana, Kine, Mađarske,Makedonije, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, USA i Velike Britanije. Do sada je kao autor ili koautor objavio 8 knjiga, također je autor ili koautor 19 poglavlja u znanstvenim i stručnim knjigama. Sudjelovao je u izradi 166 znanstvenih radova iz skupina a1, a2 i a3, kao i 303 stručna rada, studije odnosno ekspertize koje se odnose na problematiku gospodarenja, zaštite i sanacije tla. U knjizi „Soybean – biochemistry, chemistryandphysiology“u suradnji s kolegama objavio je poglavlje koje do danas ima više od 4.000 pregleda. Cjelokupan popis svih radova vidljiv je u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografskoj bazi na stranicama (http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=174323).
Utemeljitelj je studija Ekološka poljoprivreda na preddiplomskom studiju odnosno voditelj diplomskog studija Ekološka poljoprivreda i agroturizam na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnji je član Vijeća interdisciplinarnih sveučilišnih poslijediplomskih stručnih studija: Ekoinženjerstvo i Upravljanje gradom, koji se izvode pri Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu. Na navedenim studijima nositelj je modula: Gradska poljoprivreda odnosno Zaštita tla.
Dobitnik je godišnje nagrade Hrvatskih voda za najbolju disertaciju u 1998. godini, te godišnje nagrade Hrvatskih voda za najbolje objavljeno znanstveno djelo u 2006. godini. Dobitnik je 2007. godine nagrade: Honorary Advisor of the Faculty of Agriculturaland Environmental Sciences, koju mu je dodijelio Fakultet poljoprivrednih i okolišnih znanosti iz Gödöllóa, Mađarska. Dobitnik je Priznanja (Eko oskar) prigodom Svjetskog dana zaštite okoliša koji dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode za dostignuća u zaštiti okoliša u 2012. godini. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dodijelilo mu je za 2012. godinu Godišnju nagradu za znanost.

Zdenko Lončarić rođen 17. studenog 1964. godine u Osijeku, a na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku diplomirao 20 . travnja 1989. godine. Godine 1988. kao apsolvent obavio stručnu praksu na Landessaatzuchtanstalt der Universität Hohenheim, Stuttgart.
Zaposlen na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku od 15. studenog 1992. godine u svojstvu asistenta na predmetu Ishrana bilja, a od 1997. godine i na predmetima Agrokemija, Ekofiziologija i Fertilizacija.
Na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku u okviru poslijediplomskog studija Zaštita bilja magistrirao 16. listopada 1996. godine, a doktorsku disertaciju Matematičko modeliranje rodnosti ozime pšenice obranio je 24. rujna 1999.
U znanstveno-nastavno zvanje docent iz biotehničkog znanstvenog područja za predmete Ishrana bilja i Fertilizacija izabran 30. studenog 2000. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2006., u zvanje redovitog profesora 2009. godine, te u trajno zvanje redovitog profesora 2015. godine.
U razdoblju od 2005. do 2013. godine obnašao je dužnost prodekana za znanost, a od siječnja 2009. godine predstojnik je Zavoda za agroekologiju. Od 2012. godine predsjednik je Upravnog vijeća Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima.
Kao autor ili koautor publicirao je 154 znanstvena rada, sveučilišni udžbenik Ishrana bilja, 6 sveučilišnih priručnika te 6 internih skripti. Sudjelovao je na 92 znanstvena skupa s 32 usmena izlaganja, 95 radova i 99 sažetka.
Vodio je dva nacionalna i pet drugih znanstvenih projekata, dva bilateralna međunarodna projekta, jedan međunardoni IPA projekt i suradnik je na još 11 različitih projekata. Bio je koordinator za Hrvatsku u okviru COST akcije FA0905 Mineral-improved crop production for healthy food and feed.
Kao mentor i komentor vodio je 7 doktorskih radova i 25 diplomskih radova. Aktivno govori i koristi engleski i njemački jezik.
Oženjen je i otac troje djece.

Dr. sc. Miranda Šeput, znanstveni savjetnik je viša stručna savjetnica u Odjelu za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, Agencije za poljoprivredno zemljište. Diplomirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, magistrirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, doktorsku disertaciju iz područja genetske specifičnosti mineralne ishrane obranila na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Upisana u registar istraživača Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske u znanstvenom području agronomija pod matičnim brojem 102205 od 20.05.1980. Znanstveno zvanje znanstveni savjetnik za znanstveno polje agronomije u znanstvenom području biotehničkih znanosti stekla je 20. travnja 2010. godine.
Tijekom svog profesionalnog rada obavljala je poslove na Belje PIK-u u Znanstvenoj jedinici kao stručni suradnik a od 1993. godine kao znanstveni suradnik. Bila je voditeljZnanstveno istraživačkog razvojnog sektora na Belju, član Uprave Belja d.d. do 2003. Od 2003. do 2007. godine ravnateljica je Zavoda za tlo. Od 2007. godine je viši stručni suradnik u Zavodu za tlo, potom se Zavod za tlo se integrira u Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, a od 1.7.2013 u Agenciji za poljoprivredno zemljište .
Član radne grupe za izradu Pravilnika za priznavanje i zaštitu sorti poljoprivrednog bilja, Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnika.
U tijeku dosadašnjeg rada objavila je 35 znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu, te 26 stručnih radova u zemlji. Vodila je i sudjelovala u znanstveno-istraživačkom radu u okvirima projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, Ministarstva poljoprivrede RH.
Član je Hrvatskog tloznanstvenog društva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog društva agronoma, Hrvatskog društva za zaštitu voda i mora te Europskog društva agronoma (ESA).