Dr. sc. Relja Beck, dr. med. vet. u zvanju znanstvenog savjetnika rođen je u Zagrebu 1972. godine. Po završetku studija na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zapošljava se na matičnom fakultetu u Zavodu za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom u svojstvu znanstvenog novaka –asistenta gdje radi od 2002 do 2009. godine na projektima vezanim uz istraživanje trihineloze. U lipnju 2009. godine zaposlio se U Hrvatskom veterinarskom institutu gdje obnaša dužnost voditelja Laboratorija za parazitologiju, a od 2016. godine je i predsjednik Znanstvenog vijeća. Školovao se u Laboratoriju za parazitologiju Instituta za zaštitu potrošača u Berlinu, te je kao stipendist talijanske vlade boravio nekoliko puta u Istituto Superiore di Sanita u Rimu, gdje se educirao iz područja molekularne parazitologije. Nastavio je suradnju na istraživanjima zoonotskog potencijala bičaša Giardiaduodenalis na čemu je i doktorirao. Znanstveni i stručni interes obuhvaća molekularnu dijagnostiku i molekularnu epidemiologiju parazita, posebice zoonotskih uzročnika koji se prenose hranom kao i uzročnika bolesti prenosivih vektorima. Član je znanstvenog odbora za biološke opasnosti Hrvatske agencije za hranu. Objavio je više od 100 znanstvenih i stručnih radova od kojih je 47 citirano u WoS-u, ah-indeksom je 15. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim simpozijima te radionicama kao predavač i pozvani predavač. Voditelj je znanstvenog projekta financiranog putem Hrvatske zaklade za znanost te je recenzent projekata iz područja biomedicine. Aktivan je u radu nekoliko COST projekata od kojih je za istaknuti projekt koji se odnosi na parazite u hrani „A European Network for FoodborneParasites” (EURO-FBP) gdje je i zamjenik voditelja.

Stef Bronzwaer (1967) rođen je u Heerleanu, Nizozemska. 1995 diplomirao je medicinu na Sveučilištu u Amsterdamu. 2001. godine, na nizozemskoj Školi javnog zdravstva u Utrechtu, stječe titulu magistra javnog zdravstva, a 2003. stječe i doktorirat iz područja medicinskih znanosti na Sveučilištu Groningen u Nizozemskoj.

Kao doktor medicine , kratko je radio u medicinskom centru ‘Bukas Palad’ smještenom u siromašnom predgrađu Manile (Filipini), gdje je također, u sklopu kolegija teških bolesti, proučavao čimbenike rizika kod djece s ospicama.

1997. prelazi u Odjel zaraznih bolesti Instituta Superiore di Sanità u Rimu (Italija) gdje je radio kao voditelj EU projekta stvaranja zaliha sredstava za suzbijanje zaraznih bolesti.

Od 1998. do 2002. radio je u Zavodu za epidemiologiju zaraznih bolesti Nacionalnog instituta za javno zdravstvo i okoliš (RIVM), Bilthovena, Nizozemska, gdje je pomogao u uspostavi Europskog sustava nadzora antimikrobne otpornosti (EARSS), te je također bio i voditelj projekta.

Od 2002. do 2005. radio je u Upravi za javno zdravstvo (DG Zdravlje i zaštita potrošača) u Europskoj komisiji u Luksemburgu gdje je bio odgovoran za pravilno funkcioniranje i koherentnost nekoliko europskih mreža za nadzor nad zaraznim bolestima te je pratio provedbu Strategija zajednice protiv antimikrobne otpornosti.

Od veljače 2006. radi u Europskoj agenciji za sigurnost hrane, kao voditelj Savjetodavnog foruma i Odjela za znanstvenu suradnju

Diplomirala je na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek, Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, gdje je trenutno na doktorskom studiju Prehrambeno inženjerstvo. Od 2010. godine, zaposlena je u Hrvatskoj agenciji za hranu, prvo kao nacionalni asistent koordinator za IPA pretpristupni program Pripremne radnje za sudjelovanje zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u radu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), zatim kao stručni suradnik u Odjelu za komunikaciju te posljednje dvije godine u Odjelu za procjenu rizika.

Pohađala je usavršavanja iz područja procjene rizika i komunikacije o riziku, s naglaskom na procjeni izloženosti, kao što su BTSF treninzi: Microbiological risk assessment (Berlin, 2015.) i Nutrition risk assessment (Rim, 2017.), EFSA Crisis Simulation Exercise (Parma, 2015) te je boravila tri mjeseca u njemačkom Saveznom institutu za procjenu rizika (BfR) kao gost znanstvenik (Berlin, 2017.).

Kao zamjena nacionalnog predstavnika sudjeluje u radu EFSA-ine Focal Point mreže, mreže komunikacijskih stručnjaka (Communications Experts Network) te je članica Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista.

Daniela Čačić Kenjerić stekla je zvanje inženjera prehrambene tehnologije 2000. godine na Sveučilištu u Osijeku a doktorat znanosti iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti 2004. godine na Sveučilištu u Zagrebu.

U nastavnom radu pokriva područja Znanosti o prehrani, Cjeloživotne prehrane, Procjene prehrane i epidemiologije, Prehranu sportaša te redukcijske dijete na matičnoj instituciji te u svojstvu gostujućeg profesora na Sveučilištu u Mostaru i Sveučilištu u Tuzli (BiH).

Znanstvena aktivnost usmjerena je na procjenu prehrane različitih skupina populacije RH, s fokusom na unos prehrambenih vlakana, kalcija, željeza i fenolnih komponenata.

Sudjelovala je na 37 međunarodnih i 9 nacionalnih znanstvenih skupova te publicirala više od 50 znanstvenih radova. Također je sudjelovala/sudjeluje u više međunarodnih i nacionalnih znanstvenih i stručnih projekata.

Mr. sc. Marina Deur, voditeljica je Odjela za EU koordinaciju u Upravi za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede. Rođena je u São Paulo-u (Brazil). Tijekom domovinskog rata doselila se u Zagreb i radila kao dopisnica brazilskog radija Nova Eldorada AM.

Stekla je zvanje inženjera biologije, smjer ekologija 1989. godine na Sveučilištu u São Paulu te magistra znanosti iz društvenih znanosti – politologije, međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti – 2010. godine na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Prvo zaposlenje bilo joj je u Poljoprivrednom centru Hrvatske na poslovima organizacije poljoprivredne savjetodavne službe. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva počinje raditi 1994. godine u Sektoru za poljoprivrednu savjetodavnu službu, a od 1995. godine radi u Odjelu međunarodne suradnje gdje provodi aktivnosti na području multilateralnih odnosa u poljoprivredi, posebno s institucijama u sustavu Ujedinjenih naroda (UNCSD, UNDP, FAO, dr.), NATO-a i drugim specijaliziranim međunarodnim organizacijama.

Bila je tajnica odbora za organizaciju 32. svjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva i 7. generalne skupštine Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), koji se održao u Zagrebu 2009. godine te članica nacionalnog povjerenstva za pripremu nastupa Republike Hrvatske na svjetskoj izložbi EXPO 1998 održanoj u Portugalu.

Tijekom pregovora EU i Hrvatske bila je članica radne skupine za pripremu pregovora – pravne stečevine Europske unije, Poglavlja 11. – Poljoprivreda i ruralni razvitak u podskupini ruralni razvoj.

Od 2012. godine voditeljica je Odjela za EU koordinaciju u Ministarstvu poljoprivrede gdje koordinira aktivnosti koje se odnose na sudjelovanje hrvatskih predstavnika u radu tijela EU (Vijeća i Europske komisije) u područjima iz nadležnosti Ministarstva.

Doc. dr. sc. Jelena Đugum rođena je 1973. godine u Zagrebu. Diplomirala je prehrambenu tehnologiju 1998. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, te je na istom fakultetu 2007. godine doktorirala u području biotehničkih znanosti. U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva počinje raditi 2005. godine kao stručna savjetnica za kakvoću hrane, a od 2006. godine kao načelnica Odjela za prehrambeno-prerađivačku industriju. Od 2008. do 2011. godine bila je zaposlena kao ravnateljica Uprave za sigurnost i kakvoću hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

Od siječnja 2012. godine do studenog 2013. godine u Ministarstvu poljoprivrede radila je kao voditeljica Službe za označavanje kvalitete proizvoda i od studenog 2013. godine do prosinca 2016. godine kao viša savjetnica-specijalist. Trenutno u Ministarstvu poljoprivrede obnaša dužnost pomoćnice ministra te je predsjednica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za hranu.

Doc. dr. sc. Jelena Đugum bila je i suradnica na brojnim znanstvenim i tehnologijskim stručnim projektima (Mehanizmi razgradnje biopolimera tijekom procesa ekstruzije, Mehanizam kontrolirane razgradnje ugljikohidrata tijekom procesa ekstruzije, FutureFood 6, Proizvodnja i primjena starter kultura , Pekarski proizvodi visoke nutritivne vrijednosti, Proizvodnja ekstrudiranog brašna žitarica…).

Usavršavala se na brojnim dodatnim edukacijama u Europi na području prehrambene tehnologije, sigurnosti i označavanja hrane te analize rizika.

Članica je 4 društva: Klub prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu, Hrvatsko-austrijsko društvo i American Association of Cereal Chemists.

Također je bila i članica 2 radne skupine za pripremu pregovora za poglavlje 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj i 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika te članica radne skupine za izradu Strategije industrijske politike RH.

Dr. sc. Nicole Gollnick zamjenica je voditelja Izvršnog ureda njemačkog Saveznog instituta za procjenu rizika (BfR) te je dio BfR-ovog tima za međunarodne poslove. Njen rad snažno je fokusiran na međunarodnu izgradnju kapaciteta i međunarodnu suradnju. Trenutačno je dopredsjednica radne grupe EFSA-inog Savjetodavnog vijeća za izgradnju kapaciteta te je članica programskog odbora EFSA-inog EU-FORA programa.

Nicole Gollnick doktorirala je veterinarsku medicinu na Ludwig-Maximilians-Universitaet u Münchenu.

10 godina radila je kao kliničar, istraživač i predavač na veterinarskom fakultetu u Münchenu, gdje se specijalizirala u području upravljanja zdravljem goveda (Bovine Health Management). Nicole Gollnick ima više od 10 godina iskustva u međunarodnoj suradnji i upravljanju projektima, stečenih u područjima razvoja i znanosti. Pridružila se BfR-u 2015. godine.

Završila je Veterinarski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Nakon fakulteta počela je raditi kao mikrobiolog na Institutu Ruđer Bošković (Institut za istraživanje mora). Godine 1994. preselila se u Norvešku i nastavila raditi u području mikrobiologije hrane. Radila je u Norveškoj agenciji za sigurnost hrane kao mikrobiolog u laboratoriju i u Norveškom institutu za istraživanje mora (MATFORSK) i Prior Norge BA kao voditelj projekta na projektima istraživanja i razvoja,  gdje je izvještavala tijela za financiranje i osiguravanje sigurnosti hrane kroz  lanac “Od polja do stola”. Projekti su uključivali identifikaciju, rangiranje i ublažavanje faktora rizika pomoću mapiranja procesa, procjene rizika, upravljanja promjenama, unutarnje revizije i obuke. U Det Norske Veritas (u Norveškoj i jednu godinu u Aberdeenu, Velika Britanija) radila je kao viši savjetnik za sigurnost hrane i upravljanje rizikom u području mikrobiološke procjene rizika (biorisk) i poslovnog rizika u prehrambenom sektoru a u Norveškom veterinarskom institutu upravljala je EU SAFEFOODERA CAMPEC net projektom. Na Norveškom institutu za javno zdravstvo glavno područje rada bilo joj je vezano uz bolesti porijeklom iz hrane te zoonoze. Posao je uključivao savjetovanje zdravstvenih ustanova i tijela za sigurnost hrane, te razvoj, korištenje i održavanje baze podataka nadzora, brzo reagiranje i upravljanje u slučaju izbijanja bolesti uzrokovanih hranom, te izvještavanje nacionalnih i međunarodnih tijela. Ostali zadaci uključivali su razvoj i upravljanje znanstvenim projektima, pripremu i održavanje predavanja i obuke.

Trenutno je zaposlena u Norveškom znanstvenom vijeću za sigurnost hrane (dio Norveškog instituta za javno zdravstvo) a glavno polje rada joj je procjena rizika od bioloških opasnosti. Posao uključuje koordinaciju rada stručnog odbora, upravljanje projektima od proračuna do izrade gotovih procjena rizika i evaluaciju projekata.

Također je i norveški predstavnik u EFSA-inoj Mreži za mikrobiološku procjenu rizika te EFSA-inom Savjetodavnom vijeću.

Rođena u Zagrebu. Po završetku srednje matematičko-informatičke škole upisala studij na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirala 1995. godine na dva smjera, prehrambeno inženjerstvo i biokemijsko inženjerstvo.

Prvo zaposlenje u kemijskoj tvornici “ Meteor “ Đakovo na mjestu voditelja laboratorija za kontrolu i razvoj novih proizvoda. Od siječnja 2005. godine radi u Hrvatskoj agenciji za hranu, najprije kao voditeljica Odjela analize rizika, a nakon reorganizacije, kao načelnica Odjela za procjenu rizika. U međuvremenu, od lipnja 2007 do lipnja 2008. radila kao v. d. zamjenica ravnatelja, a od 1.07 2013. kao ravnateljica.

Na Prehrambeno tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Osijeku trenutno pohađa poslijediplomski doktorski studij prehrambene tehnologije. U proteklom razdoblju završila niz domaćih i inozemnih edukacija vezanih za procjenu rizika te obavještavanje o rezultatima procjene rizika u zemlji i inozemstvu, kao i uvođenje i kontrolu HACCP sustava u prehrambenoj industriji.

Članica je EFSA-ine radne grupe za mikrobiološke rizike (Scientific Network on microbiological risks) i EFSA-ine radne grupe za rizike u nastajanju (Emerging Risk Exchange Network) te nacionalni predstavnik u Savjetodavnom vijeću EFSA-e (Advisory Forum). Tijekom pregovora bila je članica radne skupine za pripremu pregovora – pravne stečevine Europske unije, Poglavlje 12. – Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna zaštita, a stalna je članica Hrvatskog društva kemijskih inženjera i tehnologa, Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista te Hrvatskog mikrobiološkog društva.

Veterinarski fakultet u Zagrebu završava 1996. i stječe zvanje doktor medicinske veterine. U 2012. doktorira u području biotehničkih znanosti s temom Utjecaj eteričnih ulja i prirodnog zeolita na proizvodne i zdravstvene pokazatelje pilića, te mikrobiološku ispravnost pilećeg mesa. Od 1997. do 2008. godine radi u objektima koji se bave proizvodnjom i preradom mesa i mlijeka kao veterinarski inspektor. Od 2008. godine zaposlena je u Hrvatskoj agenciji za hranu kao viši stručni savjetnik u Odjelu za procjenu rizika a 2015. godine postaje načelnica istog odjela.

Uključena je u nekoliko znanstveni studija koje provodi Hrvatska agencija za hranu vezanih uz mikrobiološku i kemijsku procjenu rizika sigurnosti hrane i hrane za životinje. Koordinatorica je Radne grupe za zoonoze Hrvatske agencije za hranu i članica Hrvatskog mikrobiološkog društva, sekcije za mikrobiologiju hrane, te World Poultry Science Association i EFSA-ine Mreže za mikrobiološku procjenu rizika (MRA – Microbiological Risk Assessment Network).

Rođen 02. lipnja 1979. 2006. diplomirao je na Agronomskom fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Bilinogojstvo, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Godine 2007. počinje raditi u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva na poslovima asistenta voditelju projekta, Orbicon A/S. 2009. godine, u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, obavljao je poslove savjetnika za praćenje i vrednovanje te stručnog suradnika za koordinaciju i izvještavanje.

Od 2010. do 2012. radio je u Ministarstvu regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva kao načelnik Samostalnog odjela za Europske integracije i međunarodnu suradnju (svibanj 2010.- ožujak 2011.) i načelnik Sektora za regionalni razvoj i prekograničnu suradnju (ožujak 2011. – svibanj 2012.). U lipnju 2012. prelazi u Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, te je u periodu od 2012. do 2016. godine obavljao poslove voditelja službe za kontrolu i pravne poslove, voditelja Službe za financijsko upravljanje i kontrolu, praćenje i vrednovanje te načelnika Sektora za pripremu i provedbu projekata. Od prosinca 2016. godine, u Ministarstvu poljoprivrede obnaša dužnost pomoćnika ministra  Uprave za ruralni razvoj.

Kroz navedeni rad, stekao je deset godina iskustva u koordinaciji i upravljanju projektnih timova u izradi raznih dokumenata i podloga te zakonodavnih tekstova te iskustvo u radu s timom, vođenju tima i motivaciji ljudi u timu za čim bolju suradnju i uspješnu isporuku rezultata. Usmjeren je prema rezultatima. Posjeduje široko iskustvo u jasnom postavljanju i dostizanju ciljeva i rokova u timu. Izvrsno poznaje regulatorni okvir provedbe EU fondova, Zajedničke poljoprivredne politike i kohezijske politike.

Irena Keser je diplomirala 2003. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studij Prehrambena tehnologija, smjer Nutricionizam. Iste godine zaposlena je kao stručni suradnik, a zatim kao znanstveni novak u Laboratoriju za znanost o prehrani na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je 2010. godine obranivši rad pod nazivom ”Povezanost razina serumskog folata, vitamina B12 i homocisteina s mineralnom gustoćom kosti u starije ženske populacije”. U znanstveno-nastavno zvanje docent izabrana je 2015. godine. U svom dosadašnjem znanstveno-istraživačkom radu bavi se procjenom kakvoće prehrane različitih populacijskih skupina, posebno osoba starije dobi te utjecajem prehrane na mineralnu gustoću kosti. Sudjelovala na dva znanstvena projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i dva stručna projekta. Kao koautorica objavila je 12 znanstvenih radova iz skupine a1, 2 iz skupine a2 te 6 znanstvenih radova u zbornicima međunarodnih skupova. Tijekom 2009. i 2011. godine je boravila na znanstvenom usavršavanju u Human Nutrition & Metabolism Research and Training Center, Institute of Molecular Biosciences, Karl-Franzens University u Grazu, Austrija. Sudjeluje u izvođenju nastave na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na predmetima na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju (Znanost o prehrani 1, Znanost o prehrani 2, Pretilost i pothranjenost, Prehrana osoba starije dobi, Metode za procjenu kakvoće prehrane, Prehrana i zdravlje kosti).

Katalin Ludvig diplomirala je ekonomiju i hortikulturu, te je iskustvo u ekonomiji i razvojnim studijima stekla na Ohio State University (USA). Stručnjak je za ruralni razvoj. Profesionalnu karijeru započela je u privatnoj tvrtki na poslovima upravljanja projektima. Nakon toga, četiri je godine radila u Istraživačkom institutu za poljoprivrednu ekonomiju u Budimpešti (Mađarska), gdje joj je glavno područje istraživanja bila politika ruralnog razvoja s posebnim naglaskom na politike Europske unije, zapošljavanje u ruralnim područjima i diversifikacija prihoda.

Godine 2008. počinje raditi u FAO Regionalnom uredu za Europu i Centralnu Aziju kao mlađi tehnički službenik za ruralni razvoj i politike. Trenutno je zaposlena kao savjetnica za ruralni razvoj te je zamjenica voditelja Regionalne inicijative za osnaživanje zakupaca imanja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava gdje doprinosi razvoju te pruža potporu u provedbi ove inicijative. Devet je godina radila na projektima koje financira FAO kako u regiji, tako i u zemljama jugoistočne Europe, Gruziji i Kirgistanu.

Više od sedam godina radi u Hrvatskoj agenciji za hranu kao viši stručni savjetnik za komunikacije i odnose s javnošću. Diplomirala je pravo na Pravnom fakultetu u Osijeku, nakon čega se obrazovala u području odnosa s javnošću. Završila je London School of Public Relations (LSPR), a trenutno je na doktorskom studiju Europski studiji Sveučilišta Josipa Jurja Srossmayera u Osijeku.

Bila je Nacionalni koordinator IPA pretpristupnog programa Pripremne radnje za sudjelovanje zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja u radu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), od 2012. do kraja programa. Od 2010. – 2016. godine član je EFSA Advisory Forum Working Group on Communications (AFCWG), a danas je hrvatski predstavnik u EFSA CEN mreži (Communication Expert Network).

Područje njenog stručnog i znanstvenog rada je: planiranje, razvoj i implementacija komunikacijskih strategija, upravljanje komunikacijom u kriznim situacijama, istraživanje percepcije potrošača, organizacija komunikacijskih kampanja te stručnih i znanstvenih događanja vezano za područje komunikacije rizikom u području sigurnosti hrane. Vezano za područje njenog profesionalnog rada, pohađala je, te sudjelovala u svojstvu predavača na radionicama u organizaciji EFSA-e i Europske komisije (TAIEX).

Član je Hrvatske udruge za odnose s javnošću. Aktivno se služi engleskim, talijanskim i francuskim, te posjeduje pasivno znanje njemačkog jezika.

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović diplomirao je (1981) te magistrirao (1986) na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Universiteta u Beogradu (1987.) Usavršavao se u Gottingenu (1987.), Bonu (1991.), Beču (1994.) i Heidelbergu (1994.)

Od 1994. do 2002. radio je kao urednik nakladničke kuće Pan Liber, Osijek čiji je bio osnivač i direktor. Također je osnivač i ravnatelj Centra za politološka istraživanja (Zagreb), a od 1987. godine radi na Institutu za migracije i narodnosti (Zagreb).

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović radio je i kao predavač na kolegiju “Politički marketing” – Poslijediplomski specijalistički studij Marketing posebnih područja, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Osijeku (2012.) , predavač jednosemestralnog kolegija “Uvod u politologiju” – Visoka škola za odnose s javnošću i medije Kairos, Zagreb (2012.) , voditelj kolegija Politologija, Povijest političkih ideja i Suvremene političke ideje i ideologije, dodiplomski studij Mediji i kultura društva, Sveučilište u Dubrovniku (2004.) , voditelj kolegija Politologija, Sociologija politike i Suvremene političke ideje i ideologije, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu, (1997)

Osim toga, radio je i na nekoliko projekata:

• Interkulturalni pristup etničkoj različitosti i identitet: Hrvatska – Europa (IMIN, 2008.-2012.; voditeljica: dr. sc. Jadranka Čačić-Kumpes)
• Globalizacija politike i refleksije na hrvatsko društvo i državu 21. stoljeća (Centar za politološka istraživanja Zagreb, 2008.-2012.; voditelj projekta)
• Hrvatska u procesu globalizacije – promišljanje i anticipacija budućnosti (Centar za politološka istraživanja Zagreb, 2003.-2006.; voditeljica: Jasmina Lažnjak)
• Manjine u procesu globalizacije (IMIN, 1997.-2002.; voditelj projekta)

Odabrana bibliografija: http://bib.irb.hr/lista-radova?autor=136492

Dr. sc. Darja Sokolić, znanstvena suradnica, načelnica je Odjela za upravljanje podacima i prehranu Hrvatske agencije za hranu. Diplomirala je 1994. godine na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, a doktorirala 2013. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Tijekom svoje profesionalne karijere prošla je veći broj usavršavanja iz područja upravljanja procesima, kvalitete, sigurnosti hrane i prijave i vođenja EU projekata. Objavila je petnaestak znanstvenih radova i sudjelovala je na velikom broju međunarodnih i domaćih konferencija. Bila je koordinatorica/suradnica na više od 20 nacionalnih i međunarodnih znanstvenih i stručnih projekata, od kojih je najznačajniji FP7 TDS Exposure (2012.-2015.). Članica je EFSA-ne radne skupine za prikupljanje podataka o prehrambenim navikama The Scientific Network on Food Consumption Data, te nekoliko povjerenstava pri nadležnim ministarstvima iz područja sigurnosti hrane. Od 2010. godine obnaša dužnost WHO INFOSAN Network Focal Point-a Hrvatska.

Sadašnji fokus njenog profesionalnog rada obuhvaća prikupljanje i generiranje podataka relevantnih za procjenu rizika od kontaminanata porijeklom iz hrane, s naglaskom na nacionalna istraživanja o prehrambenim navikama. Vodila je prvo nacionalno istraživanja prehrambenih navika odrasle populacije u RH (2011.-2012.). Voditeljica je prvog nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i male djece do 9 godina (2012.-2017.), financiranog od strane EFSA-e.

Dr. sc. Ivan-Krešimir Svetec, redoviti profesor na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, rođen je 5. siječnja 1971. u Splitu. Diplomirao je 1995. i doktorirao 2005. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u području biotehničkih znanosti te magistrirao 2000. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u području prirodnih znanosti. Pročelnik je Laboratorija za Biologiju i genetiku mikroorganizama Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, voditelj diplomskog studija Molekularna biotehnologija te nositelj predmeta Molekularna genetika, Genetičko inženjerstvo, Genetika eukariota i GMO u proizvodnji hrane. Sudjelovao je u nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata financiranih od Ministarstva znanosti RH, bio je Mentor jednog projekta financiranog iz fondova EU, a trenutno je suradnik na projektu financiranom od Hrvatske zaklade za znanost.

Usavršavao se na Institut national de la santé et de la recherche médicale,U571 (Pariz, Francuska) te na Mediterranean Institute For Life Sciences (Split, Hrvatska). Sudjelovao je na brojnim međunarodnim i nacionalnim znanstvenim skupovima te je dobitnik nekoliko priznanja i nagrada. Član je Odbora za ograničenu uporabu genetski modificiranih organizama pri Ministarstvu zdravstva RH i Znanstvenog odbora za hranu i hranu za životinje koja sadrži GMO pri Hrvatskoj agenciji za hranu. Također je član ili predsjednik upravnih tijela nekoliko znanstveno-stručnih udruga i osnivač Hrvatske udruge genetičkih inženjera.

Izv. prof. dr. sc. Mirjana Turkalj, dr. med, rođena 1963. godine u Slavonskom Brodu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1987. godine. Doktorirala 1998. godine, od 2002 je specijalist pedijatar te od 2005. subspecijalist iz alergologije i kliničke imunologije, od 2014. je docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. U znanstveno nastavno zvanje znanstvenog savjetnika izabrana je 2015. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Zvanje izvanrednog profesora stekla je 2017. na Hrvatskom Katoličkom fakultetu.

Zaposlena je u Dječjoj bolnici Srebrnjak u Zagrebu, kao pedijatar subspecijalist. Voditelj je Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH za kliničku alergologiju djece, voditelj je GA2LEN, europskog centra izvrsnosti za astmu i alergije djece. Voditelj je nastave na integriranom studiju medicine na engleskom jeziku iz predmeta: “Basics of Pediatric Allergy” na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavač je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu iz kolegija “Imunologija za nutricioniste”, predavač na studiju sestrinstva iz kolegija “Pedijatrija” na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, predavač je na Hrvatskom Katoličkom fakultetu za sestrinstvo iz predmeta “Pedijatrije”. Predavač je na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu iz predmeta „Patomehanizmi i dijagnostika alergijskih bolesti”.

Predavač je na mnogim tečajevima organiziranim za liječnike i medicinske sestre.

Voditelj je 2 FP7 Europska projekta. Usavršavala se na University Clinic (LHK), Graz, Austria, prof. M. Varga, 2000., zatim u Children’s Hospital, Cincinnati, USA, prof. M. Rothenberg, 2001. i u Odese, Danska; Allergy center, prof. J. Brindslev-Jensen, 2008.

Članica je EAACI (European Academy of Allergology and Clinical Immunology), ERS (European Respiratory Society), Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju, Hrvatskog društva pedijatara. Hrvatsko društvo za pedijatrijsku pulmologiju, Hrvatsko društvo za zdravstvenu ekologiju, Hrvatsko društvo za humanu genetiku, Hrvatsko društvo sportske medicine.

Napisala je preko 140 radova, od kojih su 26 rada indeksirana u CC časopisima. Aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim kongresima, gdje je napisala i prezentirala više od 100 sažetaka.

Zdravko Tušek, rođen 6. lipnja 1974. godine, diplomirao je 2002. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, te je stekao titulu: dipl. ing. agr.

Stručnjak s više od 15 godina profesionalnog iskustva u poljoprivrednom sektoru (savjetodavnih službi za poljoprivredu: poljoprivrednih politika; razvoja i usklađivanja nacionalnih programa poljoprivrednih subvencija; provedba Zajedničke poljoprivredne politike EU), zajedno sa iskustvom u projektiranju, uspostavljanju i upravljanju alatima za provođenje zajedničke poljoprivredne politike (Agencije za plaćanja, IAKS, LPIS te ostala SW rješenja). Njegove odgovornosti također su uključivale postavljanje i vođenje komunikacije između Ministarstva poljoprivrede, upravnih institucija, tijela za ovjeravanje, Europske komisije (DG AGRI), Europskog suda za akreditaciju i ostalih Europskih tijela

Posjeduje širok spektar znanja u profesionalnim i praktičnim vještinama u institucionalnom razvoju i građenju struktura sposobne za vođenje sustava plaćanja (postavljanje sustava za plaćanja u poljoprivredi; SAPARD/IPARD, EGAF i EAFRD, IAKS i LPIS), posebno u implementaciji i primjeni akreditacija za sustave za plaćanja.

U periodu od 2009 do 2014. godine, bio je pomoćnik ravnatelja u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, gdje je bio odgovoran za osmišljavanje, razvijanje, implementaciju/provođenje i vođenje pred pristupnih fondova Europske unije (SAPARD i IPARD), EAGF i EAFRD fondova, zajedno sa EU administrativnim standardima (IACS/LPIS sistema), te unutarnjom kontrolom.

Znanje je stekao u Hrvatskoj, ostalim članicama Europske Unije, te zemljama koje su u procesu ulaska ulaska u Europsku uniju. Radio je kao stručnjak na mnogim međunarodnim projektima u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Crnoj Gori, Turskoj, Kosovu i Srbiji, na području zajedničke poljoprivredne politike, postavljanja tijela za plaćanja u poljoprivredi i u ruralnom razvoju te IAKS/LPIS sustava.

Od prosinca 2016. godine, postao je ravnatelj Hrvatske Savjetodavne službe (za poljoprivredu i šumarstvo). Njegov glavni zadatak je postavljanje i upravljanje sistema za savjetovanje poljoprivrednika, privatnih šumoposjednika te ribara.

Također, tečan je govornik engleskog jezika, posjeduje i komunikacijske, organizacijske, analitičke, upravljačke te pregovaračke vještine, zajedno sa velikim znanjem u organiziranju sastanaka, te vođenju velikih seminara i treninga.

Voditeljica istraživanja, redoviti profesor, doktorat (Prehrana ljudi, Sveučilište u Helsinkiju, Finska), magisterij u području Znanost i tehnologije hrane/ Toksikologija hrane (Sveučilište Oregon State, SAD). Njezini istraživački interesi usmjereni su na intervencije u prehrani gdje je proučavala povezanost prehrane (kvaliteta masnoća i ugljikohidrata) i faktora rizika kroničnih bolesti, zatim na metodologije kontrole prehrane, informacije o hrani, a također i na nutritivnu procjenu rizika. Od 1991. radi kao znanstvenik na Državnom zavodu za javno zdravstvo Finske (od 2009. godine Nacionalni institut za zdravlje i socijalnu skrb, THL) u Odjelu za prehranu. Osim toga, od 2001. radi kao redoviti profesor na kolegiju Prehrana ljudi na Sveučilištu u Helsinkiju. U razdoblju od 2009. do 2014. radila je kao viši znanstveni suradnik u Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), Odjel za upravljanje podacima (DATA), na poslovima koordinacije usklađivanja europskih istraživanja o prehrambenim navikama u sklopu EFSA-inog programa EU Menu. Od 2015. koordinator je mreže Nordic Food Analyses i drugih nordijskih projekata. Ima više od 100 recenzija i 80 raznih publikacija o prehrani i zdravlju, prehrambenim intervencijama kod ljudi te sastavu hrane.

Rođena u Zagrebu. Osnovnu školu pohađala u Jastrebarskom. Po završetku srednje zdravstvene škole sanitarno laboratorijskog smjera u Zagrebu upisala studij na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirala 1995. godine na smjeru, biokemijsko inženjerstvo, 1995. pohađala na Prehrambeno biotehnološkom fakultetu, Zagreb stručni studij Analitike i mikrobiologije namirnica.

Prvo zaposlenje u kemijskoj tvornici “Labud d.o.o.“ Zagreb, na mjestu inženjera razvoja i primjene sredstava za pranje, čišćenje i dezinfekciju u industrijama, te sredstava iz programa Antiseptice koji je bio namijenjen isključivo za primjenu zdravstvenim ustanova. Od rujna 2005. godine radi u Ministarstvu zdravstva najprije kao viši sanitarni inspektor Uprave za sanitarnu inspekciju u području hrane s naglaskom na područje aditiva, aroma, pesticida, nove hrane te GM hrane i hrane za životinje, a nakon reorganizacije predmetnog Ministarstva 2007.godine, kao voditeljica Odjela za genetski modificirane organizme, a od 01. lipnja 2017. godine kao voditeljica Službe za epidemiologiju i GMO.

U proteklom razdoblju završila niz domaćih i inozemnih edukacija vezanih za procjenu rizika i provođenje službenih kontrola u području pesticida, nove hrane i GMO-a, zdravstvene ispravnosti hrane, uvođenja i kontrole HACCP sustava, te iz područja zdravstvene zaštite pučanstava od zaraznih bolesti.

Članica je Radne grupe Europske komisije u svezi interakcije zakonodavstva iz područja GMO i zakonodavstva na području lijekova. Trenutno je nacionalni predstavnik u Stalnom Odborima EK (Standing Committee of plant, animal food and feed,-Section of genetically modified food and feed and deliberate release of GMOs, Regulatory Committee under Directive (EC)2001/18 Regulatory Commiittee under Directive 2009/41/EC) kao i focal point za FAO u području GMO. Donedavno je kao nacionalni predstavnik Republike Hrvatske bila i članica radnih grupa pri Vijeća EU prilikom izrade Direktive (EU) 412/2015 i Uredbe (EU)2183/2015 o novoj hrani. Tijekom pregovora bila je članica radne skupine za pripremu pregovora – pravne stečevine Europske unije, Poglavlja 12. – Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna zaštita te Poglavlja 23.Okoliš.